Vlasinsko jezero – predeo izuzetnih odlika prve kategorije

Piše: Vladislav Stojičić

Ako na karti povežete tri tačke, tri grada – Niš, Skoplje i Sofiju – dobićete trougao u čijem centru se nalazi Vlasinsko jezero. Na sto kilometara od Vlasinskog jezera nalaze …

Ako na karti povežete tri tačke, tri grada – Niš, Skoplje i Sofiju – dobićete trougao u čijem centru se nalazi Vlasinsko jezero.

Na sto kilometara od Vlasinskog jezera nalaze se tri aerodroma, što ovo najviše i najveće veštačko jezero na Balkanu svrstava u vodeća jezera po potencijalu u turizmu od kojih je samo jedan delić iskorišćen. Ovo mesto je prostornim planom republike Srbije dobilo titulu “Predeo izuzetnih odlika prve kategorije” – zaštićeno prirodno dobro.

Do Vlasine se najbrže dolazi autoputem Beograd – Vranje, pa skretanjem kod Vladičinog Hana do jezera preostaje još nekih tidesetak kilometara. Prolazi se kroz Surdulicu, krivudavim putem s blagim usponom.

Podignuto u prvim godinama posle drugog svetskog rata kao prvi veliki građevinski projekat novostvorene države kako bi se proizvodila struja za ovaj kraj, jezero sakriveno šumom se polako promalja i ponosno pokazuje u svojoj punoj lepoti.

vlasinsko jezero 1

Boja vode od priobalja ka sredini se kreće od sivo-plave do tamno-plave pa okružena zelenilom na čijim vrhovima uočavamo blage krajeve planina Čemernik, Gramada, Besna Kobila i Vardenik, tako da ceo kružni predeo oko nas opravdava metafore po kojima je poznat.

Vlasinsko jezero dugo je devet kilometara, široko oko tri i po, a najveća dubina iznosi 35 metara .

Stratorija i Dugi del su dva ostrva pored poznatih i nesvakidašnjih putujućih ostrvima koja su ustvari naslege treseta obrasle vegetacijom. Sa porastom vodostaja jezera ostrva slobodno plutaju po jezeru uz pomoć vetra.

Breza je ovde prirodno nastanjena, daje poseban šarm jezeru i predstavlja zaštini i prepoznatljivi znak.

vlasinsko jezero 3

Često nazivan prirodnom fabrikom crvenih krvnih zrnaca, Srpskim morem ili planinskim biserom, ovaj predeo je izuzetno bogat vodom. Na potezu oko jezera izbrojano je oko 400 izvora. Vlasinsko jezero nastaje od brojnih pritoka, u njega svakog minuta dotiče dva kubika vode prvog kvaliteta. Najveća od ukupno četiri pritoke Lisina je veštačkim putem preusmerena sa egejskog na crnomorski sliv što je jedinstvena stvar na ovim prostorima. Ova neobična pojava da voda iz jedne reke otiče u dva mora naziva se bifurkacija. U ovom slučaju, veštačka bifurkacija.

Voda u jezeru je veoma hladna s prosečnom temperaturom od samo devet stepeni. Najtoplija je u avgustu kada retko prelazi 15 stepeni.

Na jezeru je registrovana 21 vrsta riba što ga svrstava u veoma bogata jezera ribom: pastrmka, amur, šaran, grgeč jegulja, sunčica, som, babuška, klen…

Vlasinska visoravan s jezerom za sada je zaštićena od posledica koju nosi turistička popularnost. Sprečena je nekontrolisana gradnja i uništavanje prirode. U toku je velika akcija zabrane motornih čamaca po jezeru, tako da će ubuduće alternativa biti vesla ili električni motor. Pošto je jezero nastalo na prostoru nekadašnjeg blatišta i treseta na njenim obalama ga i dalje ima, ali je zabranjeno za eksploataciju. Postoji samo jedno vikend naselje Vlasina Rid koja se okuženo brezama i pašnjacima blago spušta ka jezeru čineći ga atraktivnim i pristupačnim. Samo jezero spada u najpristupačnije u Srbiji, jer mu se može prići sa svih strana. Pejzaži su prelepi kroz obalu od 30 kilometara.

vlasinsko jezero 5

Subplaninska klima sa svežim letom i dosta snega u zimskim mesecim nude ideale uslove za sportske ekipe na pripremama koje su ovde brojne. To je velika prednost jezera koja se ogleda u povoljnostima posete tokom cele godine. Zbog nadmorske visine od 1.210 metara, leta su ovde veoma prijatna, a tokom zime jezero bude okovano ledom debljine i do dva metra.

Teren je pogodan za skijanje pre svega za decu i rekreativno skijanje, a za one smelije mogu se naći i izazovniji tereni.

Velikih i luksuznih hotela za sada nema što može biti prednost, jer se čuva okolina i prirodnost kraja. Postoje tri manja hotela i brojni privatni smeštaj kao i vikendice.

[youtube]https://www.youtube.com/watch?v=K5VqCBxtyoI[/youtube]

U poslednje vreme lokalna samouprava je prepoznala potencijal Vlasine za ekoturizam. Ulaže se u izgradnju infrastrukturnih sadržaja. Primećuju se brojne novine, kao što je novootvorena Edukativna staza za sve one koji žele da se upoznaju sa jezerom i okolinom, njenim biljnim i životinjskim svetom i sve to finom šetnjom oko jezera. Mnogo je novih uređenih staza, putokaza, tabli sa zanimljivim edukativnim informacijama, mobilijara.

Ako se odlučite u slobodno razgledanje okoline, možete videti divlje konje kako slobodno pasu. Obližnje šume i proplanci su bogati pečurkama (vrganji, lisičar), zatim lekovitim biljem, šumskim voćem – borovnica, jagoda, malina, kupina i brusnica mogu se naći na svakom koraku.

[stextbox id=”stb_style_796310″ caption=”Zanimljivost”]Tokom radnih akcija pošumljavanja Vlasine 70-tih godina, na nekim mestima bio je običaj da se stabla sade u obliku slova. Rezultat je uočljiv tek nakon nekoliko godina i to iz vazduha. Na južnom delu Vlasinskog jezera, kod mesta Promaja, na gugl karti možete videti šta su to omladinci tih vremena napisali. https://www.google.rs/maps/@42.6729454,22.3249196,443m/data=!3m1!1e3[/stextbox]

Brojni su sadržaji i manifestacije koje se ovde organizuju preko cele godine. Vlasinska regata, foto i likovne kolonije, somovijada, zonagrad, vlasinsko leto  su najstarije po održavanju, neke i sa zavidnom tradicijom. U poslednje vreme ovde se organizuju brojna takmičenja iz različitih ekstremnih sportova, a značajan broj poznatih kompanija nalazi i svoj interes u podršci ovim dešavanjima.

[youtube]https://www.youtube.com/watch?v=IMD_XRo40jY[/youtube]

Zbog turbulentnih proteklih 20 i kusur godina, ovaj kraj je stao sa razvojem davno zacrtanih turističkih prilika. U planu i dalje stoji izgradnja velikih ugostiteljskih i sportskih kompleksa, žičara, aerodroma i heliodroma, etno-turizma… Danas kada se opet kreće od nule, jer je potrebno nabaviti novac, Vlasina je čini nam se nikada bliža buđenju.

Nesumnjivo je da će nakon Kopaonika, Zlatibora, Stare planine i Tare, sledeća neizostavna destinacija turistima i željnima odmora i prirode biti – Vlasinsko jezero.

 


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: