Vakcina bez granica

Piše: Olivera Radović

Od Vardara pa do Triglava, sjatilo se prošlog vikenda stanovništvo iz svih susednih zemalja u nekoliko kasaba u Srbiji. Srbija, zemlja trećeg sveta, ponudila im je efikasno, ljubazno i besplatno vakcinisanje

vakcinisanje stranaca

Neke granice postoje da se ne bi prelazile. Recimo – dobrog ukusa, kulturnog ponašanja… A neke su tu baš da ih prelazimo i stalno nadilazimo – administrativne državne granice koje treba prelaziti ne samo fizički, zarad upoznavanja drugog i drugačijeg, već ih treba prelaziti rečju, delom, primerom. Ovo drugo je u vremenu interneta umnogome olakšano, ali prvo, u vremenu pandemije, zakomplikovano je do krajnosti. Negativan PCR test (dupli, i po odlasku i po povratku), dokaz o nužnosti putovanja, dokaz o rezervisanom/obezbeđenom smeštaju, najava dolaska službenim telima… Ko je slušao Mićka Ljubičića i Nacionalni park Srbija, sigurno je pomislio da samo nedostaje još i zubni karton čukundede i ugovor o grobnoj parceli.

Pritom se iz dana u dan zahtevi i uslovi menjaju, pa je prava umetnost sve to ispratiti. A međudržavne linije već dugo ne saobraćaju, pa je možda i najveći izazov (makar nevozačima) pronaći pouzdan prevoz za putovanje. U kojem vam se vozač neće hvaliti kako redovno podmićuje carinike ili kako falsifikuje test na koronu ili s kojim vas neće vratiti sa granice jer im je dozlogrdilo da mu gledaju kroz prste zato što taksira na crno. Avantura je ta granica poslednjih godinu i nešto dana za sve koji imaju razloga i potrebe da je prelaze.

Ipak, granično-administrativne peripetije prošle nedelje je sa istom motivacijom i svrhom putovanja uspešno savladalo dvadesetak hiljada građana iz celog regiona. Što reče neko, od Vardara pa do Triglava. Sjatilo se prošlog vikenda stanovništvo iz svih susednih zemalja u Dubai za siromašne (ili Jagodinu za bogate) i još nekoliko kasaba u Srbiji. Srbija, zemlja trećeg sveta, ponudila im je efikasno, ljubazno i besplatno vakcinisanje. Tokom tri dana vakcinisano je 20-ak hiljada ljudi iz Bosne i Hercegovine, Severne Makedonije, Albanije, Crne Gore i Hrvatske, i to u Beogradu, Novom Sadu i Nišu.

vakcinacija stranaca
Foto: M.M./ATAImages/PIXSELL

Mada je ovo otvoreno pozivanje građana susednih zemalja počelo tek nedavno, u Srbiji je zapravo od samog početka tzv. masovne vakcinacije strancima bilo dozvoljeno da se vakcinišu. Da li je ovo sada bila neka isplanirana uvertira za razvoj zdravstvenog turizma, da li još jedan trik izveden u propagandne svrhe ili je zaista na lageru bilo 20-ak hiljada vakcina pred istekom roka koje su, da ne bi propale, iskorišćene za “regionalnu humanitarnu akciju”, tumačenja su različita. A i reakcije.

Tako je, recimo, udruženje Ujedinjeni protiv kovida kritikovalo pozivanje stranaca na vakcinaciju, prozvavši odgovorne što “ohrabruju strane državljane da u kolonama ulaze u zemlju i masovno opsedaju punktove za vakcinaciju, gde preko reda dobijaju vakcine koje su obezbeđene za građane naše zemlje…” Naše, sopstveno, tuđe i strano – ključni termini saopštenja. Izgleda da u udruženju nisu upoznati sa tim da statuse stranaca nemaju samo oni koji dolaze sa koferom ili fotoaparatom i turističkim angažmanom. Da jesu, verovatno bi tražili da se i izbeglice, azilanti, diplomate i svi oni bez crvenog pasoša koji se nalaze na “njihovoj” teritoriji (i možda i više od njih doprinose toj teritoriji i drugim ljudima s kojima je dele) odstrane iz reda za vakcinaciju.

U čitavoj toj gunguli koja traje više od godinu dana, navikli smo na svakakve teorije i pristupe. Koji kao lakmus papir govore o karakteru onog koji ih zastupa. Pa tako, dok određeni mediji poput lešinara vrebaju vernike pred hramovima optužujući ih za kršenje protivepidemijskih mera ili celivanje preminulog mitropolita nazivaju “leglom zaraze”, ne primećujući pritom i ne problematizujući ni usputno druge vrste okupljanja, neki drugi će činiti upravo suprotno. Odnosno, činiće istu stvar, selekciju, samo iz različite perspektive. Navikli smo tako na jedan pluralizam na medijskom nebu Srbije, gde se može doći do svih mogućih informacija, pristupa i teorija, samo ne na jednom mestu.

Srećom, negodovanje i negativne reakcije povodom “regionalne” vakcinacije bile su u manjini. Pored njih su se mogle čuti i poruke zahvalnosti, a prevladale su duhovite dosetke i humor koji nam uz sve muke i probleme nikad ne manjka. I, što je još jedna sreća u nesreći pod nazivom virus korona, nezanemariv deo vakcinisanih stranaca u Srbiju je došao i iz susedne Hrvatske i niko od njih nije imao problema sa popunjavanjem ćiriličnog obrasca prijave u E-upravi. Ili, i ako jeste, taj problem je uspešno prevazišao. Nije neosnovano pretpostaviti da među tom populacijom nije bilo onih koji su razbijali ćirilične table, potpisivali peticiju za referendum o zabrani ćirilice ili se na neki drugi način borili protiv ovog pisma (gde je pismo ilustrativni primer metonimije). Nadajmo se samo da će makar preneti svoje iskustvo susedima, kolegama na poslu, prijateljima i familiji. Među kojima sigurno ima onih koji su brinuli za njih. Nadajmo se da će ih uveriti da im pismo nije naudilo.


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: