U iščekivanju poraza

Piše: Dušan Cvetanović

Raskorak u interesima političkih elita i građana izgleda sve veći i izgledno je da će se s rastućim životnim troškovima taj raskorak sve više produbljivati
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Dok u Ukrajini rat i dalje bjesni bez naznaka da bi u skorijem vremenu moglo doći do bilo kojeg oblika deeskalacije, Europa ulazi u nikada neizvjesniju zimu. Cijene energenata i inflacija već mjesecima zadaju teške udarce europskom gospodarstvu i standardu građana, a pravi val poskupljenja i nestašica tek nas očekuje. Diljem Europe opasno se kuha bijes stanovništva, milijuna onih kojima je od rata u Ukrajini puno bitnija njihova životna svakodnevnica i činjenica da će u godinama koje dolaze oni i njihova djeca živjeti drastično lošije nego što su živjeli prije rata.

Raskorak u interesima političkih elita i građana izgleda sve veći i izgledno je da će se s rastućim životnim troškovima taj raskorak sve više produbljivati. To je najbolje vidljivo u prosvjedima koji izbijaju diljem Europe, a koji su samo uvertira u ono što nas očekuje u sljedećim mjesecima. Francuska je gotovo paralizirana štrajkovima, a građani izlaze na ulice i u Belgiji, Češkoj, Njemačkoj. Tisuće prosvjednika u brojnim je njemačkim gradovima prošloga tjedna tražilo zamrzavanje cijena stanarine, dok inflacija u cijeloj Europi doseže rekordne razine. U Pragu se prosvjedovalo protiv visokih cijena namirnica i goriva, a u Rimu za bolje radne uvjete i socijalnu pravdu.

Rat u Ukrajini i golemi poremećaji na tržištu energije na kojem Rusija igra ozbiljnu ulogu u kombinaciji s inflacijom proizvedenom za vrijeme pandemije kovida-19 uveli su čitav svijet u stanje ozbiljne ekonomske krize. Politički lideri zapadnog svijeta uključili su se u sukob između Rusije i Ukrajine punom snagom. Rusiji su uvedene drastične sankcije, minirani su plinovodi u Sjevernom moru, Sjeverni tok 1 i 2, a čitava EU, zajedno sa SAD-om, Kanadom i Velikom Britanijom šalje goleme količine naoružanja i novčane pomoći Ukrajini. Sudjelovanje NATO saveza u ratu u Ukrajini toliko je sveobuhvatno da se slobodno može reći da je ovo prvi otvoreni vojni sukob NATO-a i Rusije.

Najgore od svega je činjenica da nitko ne može predvidjeti u kom smjeru će kriza otići – u smjeru deeskalacije ili daljnje eskalacije, a ulozi su ogromni. Svi najgori scenariji kojih se društvo desetljećima grozilo i dalje su na stolu. Počevši od nuklearnog sukoba, do nestašica hrane, smrzavanja tijekom zime, zaustavljanja industrijske proizvodnje i daljnjeg rasta inflacije. U ovome trenutku ne postoje niti najmanje naznake da su pregovori između zaraćenih strana mogući. Destrukcija i gubitak života nastavljaju se zastrašujućim tempom, a sve strane čvrsto se drže svojih pozicija u želji da izađu kao konačni pobjednici i unište onoga drugog.

Trenutna politička klima upućuje da će se stanje u sljedećim mjesecima samo pogoršavati. Politički čelnici svih zaraćenih strana i ne pomišljaju na bilo kakvu deeskalaciju, svatko pokušava poslati što oštrije poruke, a mediji razrađuju scenarije mogućeg nuklearnog rata. Europa je rat u Ukrajini prihvatila kao svoj rat, pod egidom da Ukrajina brani demokratske vrijednosti, iste one koje baštini EU. U to ime Ukrajini je poslala već tisuće tona oružja i opreme.

Ključna pitanja koja se nameću su – kada će i kako rat završiti? Ulozi u ovom trenutku izgledaju toliko veliki da niti jedna strana ne razmišlja o mogućem porazu ili o primirju koji bi značio poraz. Ako pobijedi Rusija, to će zauvijek promijeniti Europu i svijet, ako pobijedi Ukrajina i savez koji je pomaže, to će trajno promijeniti Rusiju. Usto, za mnoge je opcija da Rusija može u konačnici izgubiti rat nezamisliva zbog onog najstrašnijeg faktora – nuklearnog oružja. U situaciji kada bi Rusija bila suočena s vojnim porazom, a njena vojska bila pred izbacivanjem s teritorija Ukrajine, nitko ne može sa sigurnošću tvrditi da Rusija ne bi pribjegla upotrebi taktičkog nuklearnog naoružanja ograničenog dometa. Takvog i u takvoj mjeri koji zapad ne bi automatski primorao na uzvrat i aktivaciju toliko puta opisanog armagedona u kojem bi većina svjetske populacije nestala s lica Zemlje.

U ovome trenutku jedino je sigurno da Rusiju i Ukrajinu čeka još desetci i stotine tisuća mrtvih. Ukrajinu desetci milijardi eura štete, uništenje energetskog sustava i infrastrukture, a europske građane zasad (samo) drastično lošiji životni standard i ekonomska stagnacija. Rat u Ukrajini, od ograničene specijalne operacije, kako su je cinično nazvali Rusi, pretvorio se vrlo brzo u golemi europski rat koji bi mogao trajati godinama i koji će sasvim sigurno obilježiti prvu polovinu 21. stoljeća.

 


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: