fbpx

U Hrvatskoj za 30 godina uništeno 3.000 antifašističkih obilježja

U Hrvatskoj za 30 godina uništeno 3.000 antifašističkih obilježja

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email
Share on facebook
Share on twitter
Share on telegram
Share on whatsapp
U Hrvatskoj je u posljednjih 30 godina srušeno oko 3.000 statua, spomen-ploča i sličnih obilježja posvećenih antifašistima

Dok u nekadašnjim kolonijalističkim zemljama, u Americi i Velikoj Britaniji, trend rušenja spomenika za mete ima kipove robovlasnika i historijskih ličnosti povezanih s trgovinom robljem, u Hrvatskoj se uklanjanje raznih memorijalnih obilježja odnosi primarno na one posvećene – antifašistima.

Prema pisanju nemačkog Dojče vele-a, riječ je o oko 3.000 statua, spomen-ploča, modernističkih apstraktnih plastika, real-socijalističkih spomenika i drugih sličnih obilježja nasilno uklonjenih ili oštećenih kroz posljednje tri decenije.

Igor Lasić za DW piše da je uništavanje takvih spomenika izazivalo u hrvatskoj javnosti i dosta prigovora, ali ta neslavna djelatnost ipak nije minula do dan danas, a najnoviji primer tiče se jednog obilježja u Perušiću čiji stanovnici u velikom broju nisu spremni da se pomire s namjerom lokalnih vlasti da premjeste „sporni“ spomenik iz gradskog parka na određeno manje vidljivo mjesto – takozvanu buduću „aleju spomenika“ izvan samog naselja.

„Radi se o spomen-kosturnici iz 1954. godine u kojoj se nalaze ostaci 52 poginula partizana, a kojoj je 1980. dodano obilježje s imenima 14 od 16 perušićkih dobrovoljaca u Španskom građanskom ratu“, rekao je jedan od stanovnika koji se protive odluci gradske vlasti Joso Obućina za DW, a prenosi Tanjug.

Sanja Horvatinčić s Instituta za povijest umetnosti u Zagrebu ističe da se opasnost povijesnog revizionizma i negacionizma koji stoje u pozadini devastacije hiljade spomenika posvećenih antifašistima i žrtvama fašizma, u današnjoj europskoj zajednici proširila, dok su jedna za drugom izglasavane rezolucije o osudi komunističkih režima, a politički diskurs o totalitarnom nasljeđu olako se ugrađivao u kulturne programe EU.

Ona je podsjetila da se uklanjanje antifašističkih spomenika uglavnom odvijalo militantno-nasilnim metodama i dekretima lokalnih moćnika, a nerijetko i samih baštinskih institucija.

„I često uz trgovinu sekundarnim sirovinama poput bronze ili čelika, a sve skupa većinom bez dokumentiranog traga. Štaviše, pojedini spomenici koji su početkom devedesetih minirani, do današnjeg su dana uredno upisani u javni registar kulturne baštine RH“, rekla je ona.

Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: