fbpx

Optimizam koji su turistički radnici i nadležna ministarstva dviju zemalja gajili oko ovogodišnje turističke sezone popušta pred činjenicom jačanja epidemije koronavirusa, koja prisilnim smanjenjem pokretljivosti turista i njihovim odustajanjem od putovanja ubire svoj danak. Hrvatski ministar turizma Gari Cappelli smatra da se turizam može vrlo brzo oporaviti čim se zaustavi epidemija. „Mnogi gosti su na dva-tri sata udaljenosti automobilom, pa možemo brzo dobiti turiste ako se situacija počne smirivati“, izjavio je Cappelli za Večernji list i dodao da se situacija mijenja iz dana u dan te da će se krajnji rezultat turističke godine znati tek u januaru 2021. „U siječnju ove godine kineski turisti ostvarili su 26 posto više noćenja u odnosu na siječanja 2019., ali je u veljači zabilježen pad, što je očekivano s obzirom na situaciju i na to da su brojne aviolinije prema europskim destinacijama iz Kine stopirane. Važno je reći da nema otkaza rezervacija za šesti, sedmi, osmi i deveti mjesec. Ako tako gledamo, onda možemo reći da ćemo biti na razini prošle godine“, očekuje Cappelli.

U Srbiji je već otkazano oko 70 posto aranžmana za boravak stranih gostiju, a pretežno su se na odlaganje putovanja odlučili kineski turisti, kažu turistički poslenici. Direktor Nacionalne asocijacije turističkih agencija Srbije – JUTA Aleksandar Seničić ističe da je otkazano oko 60 do 70 posto planiranih aranžmana i da će se vidjeti da li će i za naredne mjesece oni biti otkazivani u tolikom broju, a najviše ih je iz Kine, Južne Koreje i Japana u kojima se najmasovnije obolijeva od koronavirusa. Dodao je da je slično i na ostalim tržištima u regionu i da će situacija s koronavirusom imati velike posljedice po turistički sektor i zacrtane planove za ovu godinu. Da su otkazani brojni turistički aranžmani kineskih turista u Srbiji za februar, mart i prvu polovinu aprila potvrdio je i ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić, ističući da bi, ako kriza završi u narednih mjesec dana, šteta nastala u turizmu mogla biti nadoknađena.

I pored vrlo turbulentnih odnosa Hrvatske i Srbije, prije svega njihovog političkog vrha, turistička razmjena dviju zemalja već nekoliko godina bilježi uzlazni trend, o čemu govore i dvije krovne turističke organizacije, Hrvatska turistička zajednica (HTZ) i Turistička organizacija Srbije (TOS), koje smo s tim u vezi kontaktirali.

„Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnom i nekomercijalnom segmentu te nautičkom charteru, tijekom 2019. godine u Hrvatskoj je s tržišta Srbije ostvareno 185.000 dolazaka i 1,17 milijuna noćenja. U usporedbi s 2018. godinom riječ je o rastu u dolascima od 8,5 posto te u noćenjima od pet posto, dok u odnosu na 2017. godinu govorimo o rastu u dolascima i noćenjima od 21 posto“, ističe čelni čovjek HTZ-a Kristjan Staničić.

Tradicionalno najjače emitivno tržište za hrvatski turizam je Njemačka, što pokazuje cifra od preko tri miliona dolazaka i 21,2 miliona noćenja u 2019., slijedi Slovenija s 1,6 miliona dolazaka i 10,9 miliona noćenja te Austrija s 1,5 miliona dolazaka i 7,8 miliona noćenja. S tržišta Mađarske je ostvareno 644.000 dolazaka i 3,3 miliona noćenja, dok je s tržišta BiH ostvareno 517.000 dolazaka i 2,8 miliona noćenja.

„Gosti iz Srbije najviše su noćenja ostvarili u Istri, na Kvarneru i u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a gledajući po destinacijama, najviše su noćenja ostvarili u Zagrebu, Puli, Poreču, Crikvenici i Dubrovniku“, dodaje Staničić.

Zanimljivo je i da gosti iz Srbije dolaze i na adventske i božićno-novogodišnje programe, pa su u razdoblju od 1. decembra do 2. januara u Zagrebu ostvarili oko 5.000 dolazaka i više od 9.000 noćenja, što u odnosu na isto razdoblje 2018. predstavlja rast u dolascima od 30 posto, a u noćenjima od 21 posto, naglašavaju iz HTZ-a.

Iz Turističke organizacije Srbije također ističu trend rasta dolazaka turista iz Hrvatske. Tokom 2017. u Srbiju je došlo 83.499 turista iz Hrvatske koji su ostvarili 153.076 noćenja s prosječnom dužinom boravka od 1,8 dana. Naredne godine došla su 93.953 gosta što je 13 posto više, a ostvarena su 176.944 noćenja ili 16 posto više nego u 2017, dok se statistička dužina boravka povećala na 1,9 dana. Trend povećanja broja turista i noćenja nastavljen je i u 2019., kada je Srbiju posjetilo 103.807 gostiju iz Hrvatske koji su ostvarili 198.993 noćenja.

„Podaci o broju dolazaka i noćenja turista u Srbiji za 2019. ukazuju da je u turističkom smislu prošla godina bila rekordna, sa najboljim rezultatima do sada. U Srbiji je tokom prošle godine boravilo 3.689.983 turista, što predstavlja rast od osam odsto – od tog broja stranih je turista bilo 1.846.551, a domaćih 1.843.432. To je prvi put da je broj stranih gostiju premašio domaće. Osim toga, premašena je i cifra od deset miliona noćenja, kojih je bilo ukupno 10.073.299, što je porast od osam odsto u odnosu na 2018. godinu. Srbija ima i dvocifreni rast broja noćenja stranih turista, što je značajno iznad evropskog proseka“, ističe direktorka TOS-a Marija Labović.

Najviše noćenja strani turisti su ostvarili u Beogradu, Novom Sadu, Zlatiboru, Vrnjačkoj Banji i na Kopaoniku, dok su domaći turisti najviše noćenja ostvarili u Vrnjačkoj Banji, zatim slijede Zlatibor, Sokobanja, Kopaonik, Beograd i Tara.

„Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije, turisti iz Hrvatske najviše su boravili u Beogradu, njih 53 odsto, zatim sledi Novi Sad sa 16 odsto, ostala turistička mesta, odnosno veći gradovi Niš, Kragujevac, Subotica i banje sa osam odsto, planinska mesta od Tare do Kopaonika sa šest odsto i sva ostala mesta sa pet odsto“,  naglašavaju iz TOS-a.

Od inostranih zemalja, najveći broj noćenja tokom prošle godine ostvarili su turisti iz BiH – 294.423 noćenja, što je 12 posto više u usporedbi s 2018., slijede turisti iz Kine koji su ostvarili 268.572 noćenja ili 50 posto više nego godinu dana ranije. Preko 200.000 noćenja imaju i turisti iz Crne Gore, Turske, Rusije i Njemačke, dok po broju noćenja nakon turista iz Hrvatske slijede turisti iz Rumunije, Bugarske i Slovenije.

Sada se postavlja pitanja tko su ti turisti, bilo hrvatski, bilo srpski. Prema istraživanju TOMAS koje je u ljeto 2017. proveo Institut za turizam, a čiji su rezultati još uvijek relevantni, među turistima iz Srbije skoro jednu trećinu čine oni koji imaju mjesečna primanja između 1.500 i 2.000 eura te oni s prihodom od 1.000 do 1.500 eura. Skoro polovina turista iz Srbije Hrvatsku posjećuje samo s partnerom, a 32,7 posto s porodicom. Za skoro 70 posto turista glavni motiv dolaska je pasivni odmor, zatim uživanje u gastronomiji i piću (36,2 posto), zabava (33,6 posto) i nova iskustva (33,2 posto). Najviše turista iz Srbije posjećuje Hrvatsku već šest i više puta, njih 35,7 posto, a glavni izvor informacija u vezi posjete Hrvatskoj su ranije posjete, internet i preporuke rodbine i prijatelja.

Skoro 45 posto noćenja s tržišta Srbije ostvaruje se u nekomercijalnom segmentu, odnosno riječ je o vikendašima koji na odmor dolaze u Obrovac, Benkovac i Rovinj, dok dio bolje platežnih, mlađih gostiju iz Srbije, koji autom obilaze obalu, za odmor često bira otoke Brač i Hvar, koliko god se nekim stanovnicima ondje možda ne sviđa srpski akcent. Pokazalo se da su turisti iz Srbije dobri gosti jer za dobru hranu i vino ne pitaju koliko košta, pa s prosječnom dnevnom potrošnjom od 95 eura šiju i prosjek potrošnje turista iz 20 zemalja, a koji iznosi 78,77 eura. Prema njima se i turisti iz Njemačke, s prosječnih 65 eura dnevno, čine škrti.

Iako u Srbiji nisu pravili ciljano istraživanje, manje-više se zna tko su turisti iz Hrvatske koji obilaze Srbiju. Lavovski dio otpada na omladinu koja provodi vikende u Beogradu, čuvenom po svom noćnom životu, ali i manifestacijama zanimljivim sve većem broju turista, a tu je i Novi Sad s čuvenim festivalom Exit. Naravno, dobar broj turista obilazi i skijališta, banje, manastire i druge znamenitosti Srbije – Vojvodinu više, a Niš i jug Srbije manje.

„Turiste privlače dodatni sadržaji turističkih destinacija, ali i informiranost o njima. A bili turisti iz Hrvatske u Beogradu, Sokobanji, na Kopaoniku ili po fruškogorskim manastirima i vinogradima, zajedničko im je da su široke ruke. Najviše troše turisti iz BiH, Hrvatske, Velike Britanije, Slovenije, Nemačke, Švajcarske i SAD-a. Dakle, nisu svi koji su u top pet u dolascima istovremeno i top pet po potrošnji“, ističe Marija Labović.

Naravno, svatko od turista, bilo da je riječ o posjeti jednoj ili drugoj zemlji, sa sobom nosi različite utiske. Netko se proveo kao nikada u životu, nekome je neka usluga bila nekvalitetna ili preskupa, neki su drugima prenosili divne stvari koje su doživjeli, a neki su bili i žrtve krivičnih djela. Prema podacima dobivenim iz MUP-a, u 2019. godini 130 osoba, državljana Srbije, oštećeno je raznim djelima iz raznih domena kriminaliteta.

„Od 130 oštećenih državljana Republike Srbije, njih sedam je oštećeno kaznenim djelima u kojima je policija utvrdila kvalificirani oblik konkretnog kaznenog djela, odnosno kaznenog djela počinjenog vezano uz zločin iz mržnje – tri osobe oštećene su u razbojništvu, a četiri u protupravnoj naplati. Tokom prošle godine kaznenim djelima iz raznih domena kriminaliteta najviše je oštećeno državljana Njemačke, potom Slovenije, Bosne i Hercegovine te Austrije. Što se tiče oštećenih državljana Slovenije, BiH, Crne Gore te Makedonije, u 2019. godini raznim kaznenim djelima ukupno su oštećene 652 osobe državljanstava navedenih država“, saopćava MUP.

Iako iz MUP-a nisu dali detaljan izvještaj o oštećenim turistima za sve nacije, prema podacima iz 2018. vidi se da cifre u odnosu na broj turista nisu velike, a trendovi nisu značajnije izmijenjeni ni lani. U 2018. godini još jednom je najviše oštećenih stranaca bilo iz Njemačke, njih 653, Slovenije (392), Austrije (257) i BiH (211). Krađe i teške krađe i te su godine bile najpopularniji oblik kriminaliteta nad strancima. Ukupan broj oštećenih stranih državljanina 2018. je bio 3.171. Osim oštećenih gostiju iz Bosne i Slovenije, od ostalih država bivše Jugoslavije na popisu su i oni iz Srbije (81), Makedonije (30) i Crne Gore (7).

Može se zaključiti da su i pored oscilacija srpski turisti sigurni kao i svi drugi, jer su ugostiteljski radnici shvatili značenje turizma. Naravno, drugo je pitanje da li je Hrvatska Srbima postala preskupa u odnosu na neke druge zemlje, ali mnogi još uvijek ističu kvalitetu usluga kao razlog zbog kojeg dolaze u Hrvatsku.

Da srpski turisti idu na more i u velike gradove, to znamo. Ali ima i onih koji idu na neke druge, više ili manje poznate lokacije, recimo u rajon općine Erdut uz Dunav, u kojoj ima i kulturnih znamenitosti, vinograda, manifestacija… Turistička ponuda Erduta temelji se na vinskom, kulturnom, vjerskom turizmu, biciklističkom turizmu zbog rute EuroVelo 6 te sportskom turizmu, od lova i ribolova do pješačenja, ističe Darko Barjaktarević iz Turističke zajednice općine Erdut.

„Svi vidovi turizma zastupljeni su u ponudi naših objekata koji se bave pružanjem usluga u turizmu: imamo ih 24 sa 133 ležaja, uz jedno izletište i sedam vinotočja, kao i niz manifestacija koje u svom sadržaju računaju na razne vidove turizma“, kaže on.

„Općinu Erdut iz Srbije su posjetila 44 turista koji su ostvarili 73 noćenja u 2019. Dakako da je broj turista nešto veći jer imamo jednodnevne posjete koje se nigdje ne evidentiraju“ ističe Barjaktarević.

Osim toga, cjelokupnu Osječko-baranjsku županiju lani su posjetila 3.094 turista iz Srbije s ostvarena 6.863 noćenja.

„Srpski turisti dolaze i na Plitvička jezera, bilo da su porijeklom iz tog kraja, bilo zbog nacionalnog parka“ kaže nam Milan Prica koji se bavi iznajmljivanjem soba. „Neki od njih, pogotovo oni iz Vojvodine, dolaze godinama, a mi već sada imamo nekoliko rezervacija za proljeće“, dodaje Prica, koji vjeruje da će političarima i virusu usprkos i ove godine biti turista iz Srbije na Plitvicama.

Autor: Nenad Jovanović

Naslovna fotografija: Pixsell

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email