Gubar se na Baniji pojavljuje već drugu godinu zaredom i nanosi velike štete na voćnim vrstama. Kako suzbiti i braniti se od štetnika kao što je gubar?
Milica P., Kuljani

Štete uzrokovane gubarom izaziva gusjenica gubara (Lymantria dispar L.). Gubar je izrazito periodični štetnik, ponajprije štetnik šuma, no svjedoci smo da se on na Baniji, s obzirom na velike šumske sastojine koje se neprestano povećavaju zbog smanjenog broja stanovništva, pa samim tim i smanjene obradivosti zemljišta, javlja drugu godinu zaredom i izaziva golobrst voćnjaka. S obzirom na to da je gubar štetnik šuma, za njegovo suzbijanje i sprečavanje daljnjeg širenja nadležne su Hrvatske šume.
Suzbijanju se pristupa prije listanja samih šumskih sastojina. Bitna osnova svake prognoze prije suzbijanja je usporedba utvrđene gustoće populacije u početku napada s brojem, koji se naziva kritični broj ili kritični intenzitet, koji se utvrđuje na jednom hektaru šume. Gustoća populacije utvrđuje se po jajnim leglima. Pregledavaju se sve sastojine starije od 30 godina. Svako stablo se pregledava od podnožja do krošnje. Prema potrebi, mogu se dalekozorom pregledavati i grane u krošnji. Utvrđuje se postotak zaraženih stabala i broj legala po stablu. U krškim predjelima iskolče se kontrolne plohe. Na plohi se pregledavaju sva stabalca i pogodna mjesta (veliko kamenje) za odlaganje jaja na tlu. Pregled se obavlja za dugog perioda mirovanja vegetacije. Za prognoziranje štete u obzir se uzima broj zaraženih stabala (1 posto, 1 – 5 posto, 5 – 20 posto, 20 – 50 posto, preko 50 posto) i broj jaja po stablu (150 – 3.300 jaja po stablu). Broj jaja se izračunava po prosječnom broju jaja u leglu. Intenzitet pojave gubara ovisi o klimatskim prilikama i o prisutnosti predatora i parazita gubara. Suzbijanje gusjenica gubara u šumama može se vršiti aviotretiranjem biološkim i kemijskim sredstvima koja nisu štetna za druge biljne vrste, korisne životinje, ljude i vodu.
Kod suzbijanja gubara u voćnjacima potrebno je da poljoprivrednik stalno prati stanje u svom voćnjaku i da zna prepoznati gusjenicu gubara. Gusjenice iz jaja izlaze tokom travnja i svibnja te prave štetu hraneći se lišćem. Izgled gusjenice varira tokom razvoja. Mlade gusjenice su crnosive boje, a na svakom segmentu imaju bradavice s dugačkim tamnim dlakama. Odrasle gusjenice na hrptu imaju dva reda bradavica (prvih pet pari bradavica je modre boje, a preostalih sedam pari crvenkaste boje). Glava odrasle gusjenice je žuta s crnim šarama. Naraste do sedam cm. Razvoj gusjenice traje oko 60 dana, nakon čega se kukulji. Stadij kukuljice traje deset do 18 dana, nakon čega izlijeću leptiri. Nakon kopulacije (parenja) odlažu jaja koja će prezimiti.
Bitno je da je poljoprivrednik u kontaktu s nadležnom savjetodavnom službom za poljoprivredu, tj. savjetnikom za zaštitu bilja koji će mu preporučiti odgovarajući insekticid za suzbijanje gubara. U Hrvatskoj dopuštenje za suzbijanje gubara na voćnim vrstama imaju sljedeći insekticidi: Callifos 48 EC, Direkt, Dursban E-48, Finish E-48, Nufos i mikrobiološki insekticidi: Baturad WP i Foray 48 B. Pripravci Baturad WP i Foray 48 B dopušteni su u ekološkoj i integriranoj proizvodnji. Učinkovitost navedenih pripravaka veća je ukoliko se primijene u ranijem razvojnom stadiju gusjenica.

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email