Srpska zajednica u Osijeku

Piše: P-portal.net

Aktivno smo se uključili u ideju da se u Osijeku otvori Srpski kulturni centar. Iako ideja nije izvorno naša, prihvatili smo je i smatramo da najveća nacionalna manjina u gradu …

Osijek

Aktivno smo se uključili u ideju da se u Osijeku otvori Srpski kulturni centar. Iako ideja nije izvorno naša, prihvatili smo je i smatramo da najveća nacionalna manjina u gradu to zaslužuje, ističe dr. Milorad Mišković, predsednik VSNM-a Osijeka.

Po prvi put u 11 godina od osnivanja, članovi VSNM-a Grada Osijeka organizovali su obeležavanje Krsne slave. Zašto ste za krsnu slavu uzeli Veliku Gospojinu?

Velika Gospojina je tradicija Grada Osijeka još od kada su se naši preci doselili na ove prostore, a Donji grad kao jedan dio Osijeka, po prvi se put u pisanoj formi spominje 16. maja 1699. godine. Već 1702. godine, naši preci su na današnjem crkvenom prostoru izgradili malu crkvu s malim zvonikom, od pletenih šiba, oblepljenu blatom i posvetili je Velikoj Gospojini. I sledeće tri zidane crkve, računajući i današnju, su posvećene Velikoj Gospojini i mi smo samo nastavili sa tom tradicijom.

Koliko je Srba u Gradu Osijeku i kakva je komunikacija među njima?

Po zadnjem popisu, Srba pravoslavne vjere je 6700, zaokružit ću tu brojku. Ono što nije dobro je da je na popisu prije deset godina bilo 2000 Srba više, što držim da i nije tako malo smanjenje. Više je elemenata za takvo stanje i ono zahtjeva jednu sociološku obradu ili istraživanje. Ono što je teško je komunikacija među nama, jer živimo na širokom gradskom području. Vi praktično, ako nekoga ne poznajete, ne znate gdje stanuje i kako živi što je problem koji je jako prisutan. Ako idemo logikom da će nas za deset godina biti još 2000 manje, za trideset godina možda nas neće biti.

Kakvu saradnju imate s gradskim strukturama?

Mogu izraziti samo veliko zadovoljstvo, kako sa sadašnjom, tako i prošlom vlašću. Ta suradnja je bila više nego pozitivna pogotovo prošle godine kada smo prošli kroz jedan težak period u kome su ćirilične ploče skidane četiri puta, a peti je put jedna od njih bila premazana bojom. U tim smo vremenima imali korektne odnose i odličnu komunikaciju, a i mi nismo dali da se stvari ispolitiziraju. Danas ploče nadziru tri kamere s tri pozicije, 24 sata, i problema više nema. Kako više animirati ljude da se uključe u rad manjinske samouprave ? I obilježavanje ovog praznika jedan je od koraka ka većem uključivanju ljudi. Drago mi je da sam povodom naše krsne slave bio u prilici govoriti za mnoge medije jer ljudi to slušaju i tako znaju da postojimo i što radimo. Gradskom smo vijeću recimo uputili zahtjev da se ispred stare osječke Gimnazije postavi bista Milutina Milankovića koji je tu gimnaziju posjećivao, a vrlo je malo poznato da je i osnovnu školu polagao u Osijeku. Od gradskog smo vijeća dobili odgovor da je naš zahtjev proslijeđen mjerodavnim strukturama i to je samo jedan od mnogih koraka koje poduzimamo kako bi što više ljudi uključili.

Imate li u VSNM-u neku želju koju bi ste voleli realizovati?

Aktivno smo se uključili u ideju da se u Osijeku otvori Srpski kulturni centar. Iako ideja nije izvorno naša, prihvatili smo je i smatramo da najveća nacionalna manjina u gradu to zaslužuje. Mađari, koji su po brojnosti ispod nas, to imaju već godinama. U kontekstu toga predložili smo jednu lokaciju u Zmaj Jovinoj ulici. Postojanje jednog takvog centra omogućilo bi nam puno kvalitetnih sadržaja i djelovanja.

Predstavite nam za kraj razglednicu “Osječki gospojinski karanfili” koju ste izdali?

Od 1818. godine do danas, tradicionalno se samo u Osijeku i samo na Veliku Gospojinu svete crveni i bijeli karanfili. Povodom toga naše vijeće je, uz podršku Zajedničkog vijeća opština, izdalo prigodnu razglednicu koju smo uručili svima koji su zajedno s nama obilježili našu prvu krsnu slavu.

Izvor: SNV, autor: Zoran Popović


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: