Škola kao politički ring

Piše: Maša Samardžija / P-portal.net

Srpska nacionalna manjina nije jedina koja koristi pravo na obrazovanje na svom jeziku i pismu. Po tom modelu u Hrvatskoj se obrazuju i Talijani, Mađari i Česi, ali takve su škole malo kome sporne. Poseban problem predstavlja nedefinirani kurikulum za nacionalne manjine, koji je plodno tlo za dodatne manipulacije
30.08.2019., Zagreb - Isporuka besplatnih udzbenika osnovnoj skoli Hrvatski leskovac za skolsku godinu 2019./2020. Photo: Marin Tironi/PIXSELL

Posljednji medijski istupi vukovarskog gradonačelnika Ivana Penave pokrenuli su javnu polemiku oko manjinskog obrazovanja. Javnost je prilično podijeljena oko ove teme. I dok se jedni zgražaju nad odvojenim “hrvatskim” i “srpskim” razredima na području Vukovara, drugi ne odstupaju od zagarantiranog prava na manjinsko obrazovanje. Naime, prema Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj mogu se osnivati školske ustanove s nastavom na jeziku i pismu nacionalne manjine čiji nastavni plan i program uz opći dio sadrži i dio čiji se sadržaj odnosi na posebnost nacionalne manjine (materinski jezik, književnost, povijest, zemljopis i kulturno stvaralaštvo nacionalne manjine). Manjinske škole koje provode ovakav plan i program obrazovanja zapravo provode model A o kojem se zadnjih dana toliko raspravlja. Srpska nacionalna manjina nije jedina koja koristi pravo na obrazovanje na svom jeziku i pismu. Po tom modelu u Hrvatskoj se obrazuju i Talijani, Mađari i Česi, ali takve škole u hrvatskoj politici i javnosti nisu sporne, naprotiv, često se navode kao pozitivan primjer multikulturalnosti i suživota većinske i manjinske zajednice.

Vukovarski gradonačelnik ovih je dana krenuo s ispunjavanjem svojih predizbornih obećanja, a jedno od njih je spajanje srpskih i hrvatskih razreda. Budući da se njegove izjave svakodnevno mijenjaju, nismo shvatili na koji način gradonačelnik to želi postići. Kako bismo to pokušali saznati iz prve ruke, probali smo s njim stupiti u kontakt, ali gradonačelnik nam je poručio kako smatra da će “bolje vrijeme za pojašnjenje biti kada plan bude do kraja razrađen i razmotren od strane zainteresiranih strana”. Do tada, oslanjamo se na ono što je Penava do sada govorio za druge medije. Znamo da on smatra kako postojeći model obrazovanja potiče segregaciju djece i kako nastava na srpskom jeziku i pismu indoktrinira djecu srpske nacionalnosti. “Kroz ovaj model nedovoljne određenosti prema zajedničkoj domovini i u najmanju ruku toleriranja vrijednosti koje nisu sukladne Ustavu i zakonu, provlače se, kroz krinku manjinskih prava, druge stvari. Sasvim je jasno da je za jedan dio populacije Vukovara to jako loša priča koja živi na podvojenosti škola, grada, vrijednosti i politika, priča koja u sebi njeguje suprotstavljeni odnos u kojemu ono što za neke predstavlja dobitak i vrijednost, drugi čitaju kao gubitak”, izjavio je Penava za portal Telegram.

Srđan Kolar, Penavin zamjenik iz redova srpske zajednice, ističe da su oni protumačili izjave gradonačelnika kao pokušaj ukidanja modela A u Vukovaru. Kolar nam pojašnjava da Grad, kao osnivač osnovnih škola, može poslati određeni prijedlog Ministarstvu znanosti i obrazovanja, a na Ministarstvu je dalje da odluči da li je prijedlog u skladu s postojećim zakonom.

– Ja nemam nikakav utjecaj na inicijative gradonačelnika, mogu samo da budem glas razuma u ovom slučaju, ali je činjenica da se ovdje radi o osporavanju prava nacionalnim manjinama na obrazovanje na vlastitom jeziku i pismu – ističe Kolar.

Dragana Jeckov, foto: Emica Elvedji/PIXSELL

Saborska zastupnica SDSS-a Dragana Jeckov poručuje kako je Penava na potpuno pogrešnom tragu i kako bi on, kao prosvjetni radnik, trebao znati da srpska djeca nastavu pohađaju po hrvatskom programu, ali na srpskom jeziku i pismu, uz dio sadržaja koji se tiču nacionalnog dijela.

– Sada svi prosvetari koji podučavaju po modelu A trpe ozbiljan pritisak i spočitava im se nekakav tihi kurikulum – upozorava Jeckov.

Pokušavamo otkriti što točno nacionalne manjine uče u sklopu povijesti, geografije i umjetničkih predmeta. Istražujući ovu temu shvatili smo da je to nedefinirana zona hrvatskog obrazovanja. Naime, po modelu A sva nastava se izvodi na manjinskom jeziku i pismu, ali po hrvatskom programu. Materinski jezik se uči u jednakom broju sati kao i hrvatski jezik, a u sklopu predmeta povijesti, geografije, likovne i glazbene kulture obavezno se obrađuju sadržaji identitetski važni za nacionalnu manjinu. Što se točno uči i u kolikom postotku, nije definirano ni za jednu manjinu. To su nam potvrdili i iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.

“U modelu A u dijelu društveno-humanističkih predmeta predviđeno je učenje sadržaja povijesti i kulture nacionalne manjine, no kako sve nacionalne manjine nemaju podjednaku količinu sadržaja o nacionalnim manjinama po određenim nastavnim cjelinama, Operativnim programima nacionalnih manjina za razdoblje 2021. – 2024. godine definirano je kako će se osigurati da se u nastavi po modelu A u dijelu društveno-humanističkih predmeta (povijesti, geografije, prirode i društva, glazbena i likovna kultura) izrade standardizirani dodaci kurikuluma koji će uključivati do najviše 30 posto sadržaja posvećenog povijesti i kulturi nacionalne manjine”, poručuju iz Ministarstva. Postavlja se pitanje kako je moguće da zakon obavezuje na učenje sadržaja posvećenog povijesti i kulturi nacionalnih manjina, a da nigdje nije definirano koji je to točno sadržaj i u kojem se postotku on treba podučavati.

Mirko Marković

Mirko Marković, izvršni sekretar za obrazovanje pri Srpskom kulturnom društvu “Prosvjeta”, svojedobno je sudjelovao u izradi kurikuluma za nacionalne manjine za društveno-humanističke predmete.

– Sve je bilo standardizirano i spremno za objavu. Agencija za odgoj i obrazovanje dala je pozitivno mišljenje za pripremljene kurikulume za sve nacionalne manjine, ali se 2012. godine sa SDP-ovom vladom sve vratilo na početak. Ministarstvo je tada vratilo Agenciji kurikulume i zatražilo da se normira jednak broj sati za sve nacionalne manjine za svaki razred, što je bilo nemoguće. Nakon toga nam je rečeno kako sve to pada u vodu jer će od 2016. ići nova kurikularna reforma kojom će se riješiti i to pitanje, ali od toga je prošlo pet godina i još uvijek ništa nije napravljeno – poručuje Marković.

Agencija za odgoj i obrazovanje dala je pozitivno mišljenje za pripremljene kurikulume za sve nacionalne manjine, ali se 2012. godine sa SDP-ovom vladom sve vratilo na početak – ističe Mirko Marković

Budući da je spomenuti kurikulum za nacionalne manjine Agencija za odgoj i obrazovanje svojedobno sadržajno pozitivno ocijenila, taj plan i program danas koriste profesori u obrazovanju po A modelu za srpsku manjinu. Marković ističe kako se profesori moraju po nečemu voditi, a oni nisu krivi što država taj program nije uskladila i usvojila. Na naš upit u vezi navedenog problema iz Ministarstva znanosti i obrazovanja poručuju kako je “u narednom razdoblju planirano osnivanje stručnih radnih skupina za izradu razlikovnih kurikuluma u nastavi po modelu A u dijelu društveno-humanističkih predmeta koji bi uključivali sadržaje posvećene kulturi nacionalne manjine”.

Đanfranka Šuran

S istim problemom suočavaju se i ostale nacionalne manjine. Đanfranka Šuran, voditeljica sektora za školstvo Vijeća talijanske nacionalne autohtone manjine Istarske županije, kaže kako trenutni kurikulum omogućuje svakom nastavniku prilagođavanje programa.

– Sve ovisi o tome koliko je nastavnik spreman i koliko se usuđuje ulaziti dublje u materiju nacionalnih sadržaja – dodaje Šuran.

Također, upozorava kako su nastavnici, bez obzira na mogućnost prilagodbe kurikuluma, primorani naglasak staviti na pripremu učenika za državnu maturu. Isto tako, naglašava kako Istarska županija puno pomaže talijanskoj manjini oko očuvanja kulture i jezika.

– Mi sa svojom županijom nemamo nikakvih problema oko izvođenja nastave po A modelu i nemamo strah oko ukidanja ovog tipa obrazovanja. Zakon je jasan i Ministarstvo mora provoditi zakon za sve manjine jednako – ističe Šuran i dodaje kako bi standardizirani kurikulum za nacionalne manjine uvelike olakšao održavanje nastave.

Mi s Istarskom županijom nemamo nikakvih problema oko izvođenja nastave po A modelu. Zakon je jasan i Ministarstvo mora provoditi zakon za sve manjine jednako – kaže Đanfranka Šuran

Što to onda uče učenici srpske nacionalnosti koji nastavu pohađaju po modelu A, na primjer na satovima povijesti? Navedeni kurikulum za nacionalne manjine koji je bio prihvaćen, ali ne i usvojen, predviđao je da pripadnici srpske nacionalne manjine uče najfrekventnije točke iz srpske povijesti, kao što su Kosovski boj, Prvi i Drugi srpski ustanak te brojne druge historijske događaje i ličnosti važne za srpski narod. Domovinski rat se obrađuje prema propisanom kurikulumu nastave povijest, pa otpada Penavina bojazan da su učenici srpske nacionalnosti po modelu A indoktrinirani nepoželjnim interpretacijama hrvatske povijesti.

Mirjana Oreščanin nastavnica je povijesti u Osnovnoj školi “Siniša Glavašević” u Vukovaru po modelu A. Ona ističe kako djecu uči po službenom kurikulumu kao i svi ostali nastavnici u Hrvatskoj, uz dodatni dio srpske nacionalne povijesti. U osmom razredu se uči povijest 20. stoljeća, a Oreščanin naglašava kako je jedina tema iz nacionalne povijesti koju predaje u osmom razredu “Srbi u Drugom svjetskom ratu”.

Samir Hasanagić, foto: Jovica Drobnjak

Samir Hasanagić predaje geografiju i povijest u Srpskoj pravoslavnoj općoj gimnaziji “Kantakuzina Katarina Branković” u Zagrebu. On ističe kako se, što se tiče obrađivanja rata devedesetih, drži propisanog udžbenika i s učenicima na satu komentira dominantan stav u hrvatskoj historiografiji.

– Važno je kod učenika razvijati kritičku misao i pristup – kaže Hasanagić i dodaje kako učenicima uvijek ističe primjer Njemačke i Francuske.

– Oni su napravili udžbenik povijesti koji je jednak i u Njemačkoj i u Francuskoj, samo je na različitim jezicima. Trebamo se ugledati na one demokracije koje na povijest gledaju trezveno i iz nje ne izvlače mitove – poručuje Hasanagić.

Hrvatsko društvo i država, očito, još nisu spremni na takve udžbenike. Nedefinirani kurikulum za nacionalne manjine u Hrvatskoj plodno je tlo za manipulacije. Zakazali su mnogi. I država, i prosvjetni radnici, i predstavnici manjina.

– Naravno da je obrazovanje političko pitanje, ali ja već dugo govorim kako školu treba ostaviti da bude odgojna i obrazovna institucija, a ne politički ring – kaže Dinka Čorkalo Biruški, profesorica socijalne pedagogije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, i dodaje da rješenje za trenutni problem socijalne integracije učenika hrvatske i srpske nacionalnosti vidi u vannastavnim aktivnostima.


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: