Državni zavod za statistiku objavio je da u Hrvatskoj prema vjerskoj pripadnosti živi 3.057.735 katolika (78,97 posto). Za razliku od ranijih popisa, prošlogodišnji popis imao je, osim pitanja o vjeri, i pitanje o pripadnosti vjerskoj zajednici, pa se od 180.368 osoba koje su se na pitanje o pripadnosti vjerskoj zajednici izjasnile kao kršćani njih 157.388 izjasnilo da pripada Katoličkoj crkvi. Podaci govore o značajnim promjenama u broju i udjelu vjernika u odnosu na prethodni popis. Sve tri velike religije prisutne u Hrvatskoj – katolici, pravoslavci i muslimani – bilježe manji broj vjernika nego 10 godina ranije, pokazali su rezultati Popisa stanovništva iz 2021. godine. Uz 78,97 posto katolika, prema vjerskoj pripadnosti, u Hrvatskoj je pravoslavaca 3,32 posto, muslimana 1,32 posto, osoba koje su se izjasnile da nisu vjernici i da su ateisti ima 4,71 posto, a 1,72 posto nije ih se željelo izjasniti na pitanje o vjeri.

S obzirom na pojedine nejasnoće u vezi s rezultatima, iz Državnog zavoda za statistiku podsjećaju da su se građani mogli slobodno izjasniti o ovom pitanju.

„Pitanje o vjeri bilo je potpuno otvoreno pitanje na koje se osoba mogla slobodno izjasniti u skladu s odredbama Ustava Republike Hrvatske. U fazi samostalnog popisivanja osobe su slobodno upisivale odgovor na pitanje o vjerskoj pripadnosti. U fazi terenskog popisivanja popisivač ni u kojem slučaju nije smio sugerirati odgovor na ovo pitanje niti komentirati odgovor, nego upisati točno onako kako je osoba odgovorila na pitanje. Podaci o broju katolika koje je objavio Državni zavod za statistiku odnose se na osobe koje su se slobodno izjasnile kao katolici. Podaci o broju ostalih kršćana, između ostalih odgovora, uključuju i osobe koje su na pitanje o vjeri dale odgovor ‘kršćanin/kršćanka’. Budući da se na ovo pitanje osoba mogla slobodno izjasniti, odgovori su se bilježili upravo onako kako se osoba izjasnila“, rekli su iz Državnog zavoda za statistiku za P-portal i dodali da se podaci o vjeri ne validiraju s drugim podacima ili s podacima iz administrativnih izvora jer bi se na taj način utjecalo na odgovor osobe koja se slobodno izjasnila.

Još uvijek nije razjašnjeno zašto su se pojavile tolike razlike kada je riječ o popisu u pojedinim općinama poput Biskupije, Civljani, Imotski. Naime, u općini Civljane pored Knina, u kojoj živi 171 stanovnik, od kojih se njih 126 izjasnilo kao Srbi, prema rezultatima Popisa nema niti jednog pravoslavnog vjernika. Slično se dogodilo i u Biskupiji. Načelnik općine Biskupija Milan Đurđević za P-portal je rekao da je oko 35 posto stanovnika, odnosno 414 osoba završilo u kategoriji – ostali kršćani.

„U razgovoru koji sam imao s popisivačima na našem području ni oni mi nisu znali reći o čemu se tu zapravo radi, zato što velika većina ljudi koje su oni popisali, dakle i Srbi i Hrvati, izjasnili su se kao pravoslavci ili kao katolici tako da ja očekujem od nadležnih tijela da se izjasne. Mi ćemo kao općina uputiti njima dopis, jer ako nije tako, onda nema smisla da su se ljudi izjasnili, a da im je upisano drugačije. Radi se o nekoliko općina u Hrvatskoj, imamo primjer Civljana koje su bez pravoslavaca i bez katolika, tako da tu mora biti riječ o pogrešci“, rekao nam je načelnik Đurđević.

Profesor na Fakultetu političkih znanosti Goran Čular za P-portal već je govorio o naznakama da je s prošlogodišnjim popisom stanovništva bilo ozbiljnih problema. Pitali smo Državni zavod za statistiku kako komentiraju primjedbe da Popis nije dobro proveden i da popisivači nisu bili dobro obučeni kako bi ljudima objasnili nejasnoće u pitanjima.

„Stručnjaci Državnog zavoda za statistiku uložili su veliki trud i znanje tijekom višegodišnjih metodoloških i organizacijskih priprema Popisa 2021. Pripremne aktivnosti obuhvaćale su kontinuiranu suradnju sa stručnjacima za popisnu tematiku nacionalnih statističkih ureda Europske unije, kao i konzultacije sa stručnjacima Ujedinjenih naroda i Eurostata. Na radnim sastancima razmjenjivala se dobra praksa te iskustva stečena tijekom organizacije i provedbe ranijih popisa. Također, korištena su iskustva i znanja stečena u studijskim posjetima drugim europskim statističkim uredima. Nadalje, tijekom pripremnih popisnih aktivnosti, pod okriljem Eurostata, korištene su konzultantske stručne usluge kolega iz statističkih ureda Estonije, Slovenije i drugih zemalja, a koji imaju korisna iskustva vezana za pripremu popisa i korištenje podataka iz administrativnih baza podataka. Edukacija svih sudionika Popisa 2021. provodila se kontinuirano tijekom kolovoza i rujna 2021. Edukacija se održavala online te je hijerarhijski bila organizirana i podijeljena na metodološki i tehnički dio. Prvo su educirani koordinatori i zamjenici koordinatora te tajnici Županijskih popisnih povjerenstava, nakon čega su koordinatori educirali instruktore, a zatim instruktori kontrolore i popisivače. Uzimajući u obzir da je broj educiranih sudionika bio oko 9 500, sadržaj edukacije bio je sniman te je na taj način svim sudionicima sve vrijeme bio dostupan i audio oblik. Što se tiče samostalnog popisivanja putem portala e-Građani, ono je omogućilo brzo i jednostavno popisivanje građana. Pored svakog pitanja u popisnom upitniku bilo je navedeno kratko objašnjenje, a također napominjemo da je tijekom popisivanja svakodnevno na raspolaganju bila i korisnička podrška. U prvoj fazi provedbe Popisa 2021., uspješno je popisano više od 1 637 000 građana, što je više od 40% ukupnog stanovništva Republike Hrvatske te navedene brojke pokazuju da su građani jako dobro prihvatili mogućnost samostalnog popisivanja.“

Dio stručnjaka, profesora i znanstvenika smatra da zbog činjenice da je dio stručnjaka napustio DZS, isti nije dovoljno ekipiran i nije bio spreman na zahvat kao što je Popis stanovništva. U Državnom zavodu za statistiku smatraju da su te primjedbe neutemjeljene.

„S obzirom na medijske napise i informacije kojima se u javnosti narušava kredibilitet i ugled Državnog zavoda za statistiku smatramo potrebnim istaknuti da je Državni zavod za statistiku stručna i neovisna institucija koja obavlja vrlo zahtjevne i visokostručne poslove koji se odnose ne samo na proizvodnju i diseminaciju statističkih podataka, već obuhvaćaju i velik broj razvojnih aktivnosti. Državni zavod za statistiku ulaže kontinuirane napore u edukaciju svojih zaposlenika putem raznih stručnih seminara i radionica te sudjelovanja na sastancima velikog broja radnih skupina za pojedina statistička područja. Stoga, smatramo krajnje nekorektnim da se neutemeljenim kritikama i prenošenjem neprovjerenih informacija dovodi u pitanje stručnost djelatnika Državnog zavoda za statistiku, kao i profesionalnost i neovisnost cjelokupne institucije. Stručnjaci koji su pripremali popisne aktivnosti rade više od 20, a neki od njih i više od 30 godina u Državnom zavodu za statistiku, posjeduju veliko stručno znanje i iskustvo te vrlo dobro poznaju cijeli proces od izrade metodologije do diseminacije podataka. Navedeni predani višegodišnji stručnometodološki rad, podrška Eurostata, korištena stručna znanja i iskustva kolega iz drugih europskih statističkih ureda te prijedlozi i preporuke stručnjaka Eurostata te popisnih stručnjaka iz europskih statističkih ureda doprinijele su uspješnoj provedbi prvog digitalnog Popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj“, naglasili su iz Zavoda.

I dok jedni izražavaju sumnje, drugi dio se bavi onim što je Popis pokazao: sve je manje stanovnika, sve smo stariji, nacionalnih manjina je sve manje. Rezultati Popisa pokazuju da udio Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva iznosi 91,63 posto, Srba 3,20 posto, Bošnjaka 0,62 posto, Roma 0,46 posto, Talijana 0,36 posto i Albanaca 0,36 posto, dok je udio ostalih pripadnika nacionalnih manjina pojedinačno manji od 0,30 posto. Udio osoba koje su se u popisu regionalno izjasnile iznosi 0,33 posto, a osoba koje se nisu željele izjasniti iznosi 0,58 posto. Najveći pad zabilježen je kod Srba, jedni smatraju da je stvar u iseljavanju, asimilaciji ili jednostavno želji da se ne izjašnjavaju kao pripadnici srpske nacionalne manjine. Prema mišljenju profesora Čulara, treba sve provjeriti, od toga koliko su te brojke izazvane pogreškama u prikupljanju podataka, do toga koliko su ti stvarni procesi rezultat prirodne demografije, asimilacije ili pojačanog iseljavanja, a onda u tom smislu zašto je to pojačano iseljavanje među Srbima veće nego među općom populacijom.

Može li se i na koji način korigirati Popis stanovništva, kao što to neki traže u javnosti, pitali smo Državni zavod za statistiku. Iz Zavoda ističu da je Popis obavljen na stručan i profesionalan način, korištenjem najbolje europske prakse te su objavljeni podaci Popisa 2021. točni i pouzdani.

„Kontrolni popis nije planiran već se kontrola sadržaja podataka provodi pomoću administrativnih izvora podataka (baze Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, JOPPD-a, itd.)“, rekli su za P-portal iz Državnog zavoda za statistiku.

Tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije