Teatro VeRRdi u suradnji s Društvom za obnovu i revitalizaciju Kule Stojana Jankovića – Mostovi ove godine obilježava pedeset godina od smrti velikog zadarskog književnika Vladana Desnice. Kao dio posvete i spomena u ovoj godini planirana je regionalna turneja predstave Desnica: igre proljeća i smrti u desetak gradova. Turneja se otvara na datum smrti, 4. marta, ove subote u Karlovcu, u Zorin domu. Nakon toga su planiran gostovanja u Zadru, Zagrebu, Beogradu, Ljubljani, Novom Sadu, Subotici, Dubrovniku, Amsterdamu…

Predstava Teatra VeRRdi Desnica: igre proljeća i smrti u Karlovcu započinje u 20 h, u Zorin domu, a udruga Mostovi će nakon predstave organizirati prigodni domjenak dalmatisnkih specjaliteta.

[pullquote class=”full”]

Predstava Desnica: Igre proljeća i smrti je monodrama s elementima lutkarstva po motivima romana „Proljeća Ivana Galeba“ Vladana Desnice, a u produkciji Teatra VeRRdi iz Zadra. Premijerno je izvedena 19.11.2015. na velikoj sceni Kazališta lutaka Zadar i uspješno se razvija kao umjetnički i društveni proizvod u cilju afirmacije vrijednosti djela Vladana Desnice i njegovog humanističkog filozofskog stajališta te vrijednosti podneblja i kulture u kojem je nastalo, ne samo u cilju promocije umjetničkog djela i filozofije, nego i afirmacije međunacionalnih odnosa kroz kulturu i toleranciju. Predstava je do sada imala niz zapaženih izvedbi. Osim premijere na ARTAKT festivalu i službenog otvaranja male dvorane Kazališta lutaka, nastupa na 26. Marulićevim danima – renomiranom festivalu hrvatske drame u Splitu, otvara Dane kaštelanskog kazališta, nastupa u Omišu, u Islamu Grčkom, u Kuli Janković gdje je djelo i napisano, zatim za noć kazališta u Virovitici te na sceni Polanec u ZKM-u, u Zagrebu.

Predstava specifičnog tonskog i vizualnog dizajna suptilno prenosi meditativnu atmosferu i misao romana, a teatar je u službi pažnje na tekst. Dramaturgija unutarnjom logikom nenametljivo vodi digresiju kao vodiča radnje, a glumac u dijalogu s lutkom igra pripovjedno kazalište, vješto i neopterećujuće, uz glazbu Bojana Gagića koja uz Desničin tekst na kraju mnoge gledatelje dovede u stanje da požele da to još satima traje.

“Mala predstava velike snage, monodrama teškog suživota čovjeka sa samim sobom, glumca i pripovjedača, živog stvora na pozornici i lutke. No, prije svega toga, posveta velikom piscu i njegovoj samoći, koja u kazališnoj tišini odzvanja još glasnije. Istodobno, konkretni plod nastojanja zadarskog izvaninstitucionalnog Teatra VeRRdi i Jurja Arasa samog na drukčijoj vrsti očuvanja pomalo već i zanemarene suvremene književne baštine.”

Igor Ružić, izbornik 26. Marulićevih dana.

[/pullquote]

[pullquote class=”full”]Književnik Vladan Desnica (17. avgust 1905. – 4. mart 1967.) rođen je u Zadru, a studirao je pravo u Zagrebu i Parizu. Smisao za ljepotu i umjetnost Vladan nasljeđuje od svojih roditelja. U kući Desničinih umjetnosti se posvećivala velika pažnja, bila je to plodna i stimulativna atmosfera koja je utjecala na sklonosti, ukus i stil budućeg pisca. U kući Desničinih su se sastajali najistaknutiji zadarski intelektualci.
Vladan je bio erudit. Znao je pet jezika, bio je dobro upućen u filozofiju i povijest umjetnosti. Prevodio je s talijanskog, francuskog i ruskog. Godinama se bavio glazbom, školovao je svoj glas i komponirao. U književnosti se povremeno javlja od tridesetih godina 20. st., no od 1950. djeluje kao slobodan pisac i u idućem desetljeću objavljuje najveći dio svog obujmom nevelikog, ali značajnog književnog opusa.
Izniman stilist, Desnica veliku pažnju posvećuje i najsitnijem detalju, i rečeničnom ritmu, i kompoziciji. Po vokaciji je prije svega pisac kratke forme, pa je tako i struktura njegovog romana Proljeća Ivana Galeba sasvim osobena, sastavljena od fragmenata, manjih novelističkih proznih cjelina. Tematski se Desničin opus dijeli na dva djela. Svjedočenje o građanskom društvu i rustikalnim epizodama na području urbane Dalmacije i njenog zaostalog seljačkog zaleđa, u kojem uočava bitne karakteristike građanskog i seljačkog mentaliteta obilježava jedan dio njegovog stvaralaštva. U Proljećima Ivana Galeba težište interesa se prebacuje s vanjskih na unutarnja zbivanja, na introspekciju, intelektualnu analizu i sintezu, pronicanje u dubinu ljudske psihe i temeljna pitanja života i smrti. Takva težnja prirodno pronalazi svoj stil koji karakterizira nelinearnost, vremenska skokovitost, esejizam, fragmentarnost, retrospekcije, elemente koje labavo integrira lik violinista prikovanog za bolnički krevet u promišljanju koje odustaje od obične ljudske nade, ali i uobičajenog ljudskog očaja, naslućujući jedan dublji smisao.[/pullquote]