Sada pokojna prijateljica za vrijeme svoga života napravila je vlastoručnu oporuku kojom je svu svoju imovinu nakon smrti ostavila meni. Međutim, na ostavinskoj raspravi njen nećak je sudu predao oporuku kojom ona svu imovinu ostavlja u nasljedstvo tom nećaku. Tu oporuku je sastavio odvjetnik. Pokojna ju je pred svjedocima potpisala i to u bolnici, sedam dana prije smrti. Jesu li moja prava na nasljeđivanje jača temeljem oporuke koju je ostaviteljica pisala i potpisala vlastoručno, dok je bila zdrava, od oporuke koju je sastavio odvjetnik, a ostaviteljica je potpisala već teško bolesna i na samrti?
Miodrag L., Zagreb

Prema čl. 26 Zakona o nasljeđivanju (NN br. 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15), oporuku može sastaviti svaka osoba sposobna za rasuđivanje, odnosno u stanju shvatiti značenje svojeg očitovanja volje i njegovih posljedica, i koja je navršila 16 godina. Valjana je ona oporuka koja je napravljena u obliku i uz pretpostavke utvrđene zakonom.
Vlastoručna oporuka i pisana oporuka pred svjedocima zakonski su oblici iz grupe privatnih oporuka. Vlastoručna oporuka, kako sam naziv kaže, valjana je ukoliko ju je oporučitelj vlastoručno napisao i potpisao. Da bi pisana oporuka bila valjana mora biti sastavljena u pisanom obliku. Ne mora biti vlastoručno napisana i može biti napisana na bilo kojem jeziku i pismu, rukom ili na neki drugi način. Takva oporuka mora sadržavati izjavu oporučitelja da je isprava i sadržaj isprave koju je on ili netko drugi napisao njegova oporuka. Izjava se daje u prisutnosti dva oporučna svjedoka koji istu potpisuju uz potpis oporučitelja. Ukoliko oporuka nije sastavljena u obliku utvrđenom zakonom i uz pretpostavke predviđene zakonom, može se zahtijevati poništenje takve oporuke nakon otvaranja nasljedstva. U konkretnom slučaju, oblici oporuka, ukoliko su zadovoljene zakonske pretpostavke sukladno čl. 30 i čl. 31 Zakona o nasljeđivanju, ne utječu na ostvarivanje vašeg prava na nasljeđivanje.

Zakonska odredba u čl. 65 Zakona o nasljeđivanju rješava pitanje odnosa ranije i kasnije oporuke, a glasi: “Ako se kasnijom oporukom izričito ne opozove ranija oporuka, odredbe ranije oporuke ostaju na snazi ako i ukoliko nisu u suprotnosti s odredbama kasnije.”

U danoj pravnoj situaciji, vaša mogućnost je da pokrenete sudski spor radi utvrđivanja valjanosti oporuke, jer ne priznajete kasniju oporuku kao istinitu i pravovaljanu zato što je ostaviteljica u trenutku potpisivanja te oporuke bila teško bolesna i pitanje je je li ona izraz njene volje. To dalje znači da ćete pokrenuti sudski spor s tužbom radi utvrđivanja valjanosti oporuke i u toku sudskog postupka dokazivati je li vaša pokojna prijateljica u trenutku potpisivanja pisane oporuke pred svjedocima bila sposobna shvatiti značenje očitovanja i njegove posljedice. Pretežni dio dokaznog postupka u takvim parnicama se koncentrira upravo na okolnosti je li oporučitelj bio sposoban vladati svojom voljom toliko da postupa u skladu s tim znanjem u smislu odredbe čl. 26 Zakona o nasljeđivanju (NN br. 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15). Važno je provesti medicinsko vještačenje, jer sud za utvrđivanje odnosno ocjenu te važne činjenice treba pribaviti nalaz i mišljenje osobe koja raspolaže potrebnim medicinskim znanjem ili vještinom. Od presudne važnosti za uspjeh u takvoj parnici svakako će biti rezultat provedenog medicinskog vještačenja temeljem medicinske dokumentacije, okolnost da oporučiteljica nije bila sposobna za rasuđivanje u vrijeme potpisivanja kasnije oporuke.

U slučaju da sud ocijeni da vaša prijateljica u trenutku sastavljanja oporuke nije bila sposobna za rasuđivanje sukladno čl. 26 st. 2 Zakona o nasljeđivanju, takva oporuka će se smatrati ništetnom i neće izazvati nasljednopravni učinak. Prema slijedu stvari, nasljednik će biti osoba određena u ranijoj oporuci.

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email