Brojni pravoslavni vjernici proslavili su u petak crkveni praznik Preobraženje Gospodnje. Svečano je bilo u manastirima Krki, Orahovici i Komogovini kao i u sabornom hramu u Zagrebu čija je to i slava. Zajednička poruka svih susreta bila je o važnosti prisutstva vjere i okupljanju pravoslavnog naroda u ovim krajevima.
Liturgiju je u Zagrebu služio vladika frankfurtski i cijele Njemačke Sergije.
– Ovde smo se okupili da bismo podelili radost zbog velikog crkvenog praznika, ali i radost što je ovo hramovna slava – rekao je vladika Sergije i podsjetio na značenje Preobraženja, odnosno momenta kad se Isus pred trojicom svojih učenika na gori Tavor prikazao u Božjoj slavi.
Mitropolit Porfirije obratio se okupljenim vjernicima nakon liturgije.
– Znamo da stanje u eparhiji u kojoj on živi i radi nije jednostavno i da je tamošnji svet pre svega sekularan, otuđen od bilo kakve ideje duhovnosti. Pa i onda kad se bavi duhovnošću, on je vidi samo kao jednu fiočicu u mnoštvu fioka, u mnoštvu raznih delatnosti i aktivnosti. Taj svet ne vidi duhovnost kao sveobuhvatnu vrednost koja treba da prožme svaku čovekovu delatnost, svaku misao i svako delo – rekao je mitropolit i naglasio je da je svjedočio da je tamošnja crkva ipak živa.
– Ne smemo ostati izolovani u svojoj zajednici i naše divljenje prema drugima kao ikoni Božjoj mora biti stalno i upućeno i onima koji nisu pripadnici naše zajednice. Ali ne smemo odustati ni od izražavanja svog identiteta. Važno je da se artikuliramo da se vidi da postojimo – kazao je mitropolit Porfirije.
Trajna vjera i potvrda prisutnosti
Mnogi vjernici pristigli iz raznih krajeva posjetili su i manastir Orahovicu. Nakon mnogo godina manastir svetog Nikole ponovno je dobio igumana, i to iz Crne Gore.
– Vjekovima ovaj manastir svjedoči Hrista i apostole i našu nepokolebljivu, tvrdu, trajnu vjeru koja je preživjela brojne nedaće. Kao još jedan znak našeg preporoda je dolazak novog igumana u manastir. Otac Pavle i trojica bratije stigli su iz Crne Gore, iz Ostroga da bi ova svetinja bila mjesto utočišta, utjehe da svako ko naiđe može naći otvorena vrata, otvoreno srce, krov nad glavom i mjesto koje će ga primati kao brata, kao dijete, kao istinski dom – zaključio je vladika Jovan u Orahovici.
Brojni vjernici koji se tu rijetko okupljaju na proslavi važnih datuma, imat će priliku od sada doći i više puta godišnje. Miloša M. Majstorovića iz obližnjeg Duzluka razveselila je vijest o dolasku monaha u manastir.
– Ovo nam je drago mjesto i izletištvo. Šteta je da to bude prazno. Nama je ovo drago izletište. Jedna kćer Kristina živi u Beogradu, a druga, Ružica u Vinkovcima, pa je i ovo mjesto svojevrsno okupljalište za obitelj – kaže Majstorović.
Miodrag Ivanišević s obitelji – sinom, snahom i unukom – došao je iz Našica. Više od 15 godina posjećuje manastir, ponekad i kada nisu praznična slavlja. Upravo su obiteljska okupljanja i navike iz djetinjstva potakle i Zdravku iz osječkog naselja Klisa da svoju obitelj dovodi u manastir.
– Porijeklom sam iz Požege i moj otac Milivoj me je često kao dijete ovdje dovodio. Za vrijeme rata sam otišla u Osijek, pa neko vrijeme nismo dolazili. Danas kćeri vole doći ovdje i to me mjesto podsjeća na mladost – pojašnjava Zdravka.
Zoran Čiča iz Aleksandrovca žali se na sve manje druženja i okupljanja. – Dok je pokojna mati bila živa svake sam je godine dovozio u manastir na Preobraženje. Zimus je umrla, pa eto sad dolazim zapaliti svijeću i nastavit ću posjećivati ovo mjesto – kaže Čiča.
Praznik Preobraženja Gospodnjeg se u pravoslavlju ubraja u 12 velikih Hristovih praznika, a posvećen je sjećanju na događaj Hristovog preobraženja na gori Tavor u Svetoj zemlji (Izraelu) kada on najavljuje svoje potonje stradanje i slavu. Praznik Preobraženje Gospodnje posvećen je trenutku kada se, kako kaže hrišćansko predanje, Hristos na gori Tavor pred apostolima preobrazio i zasijao kao sunčeva svjetlost. Svaki praznik i njegovi običaji vezani su i za godišnje doba. Zato se u narodu obično kaže da od Preobraženja uglavnom više nema velikih vrućina, a postoji vjerovanje da se o ovom prazniku celokupna priroda preobražava, da noći postaju hladne te da taj dan najavljuje skori dolazak jeseni pa se tako i na kraju svete liturgije osvećuje grožđe. Također se nekad vjerovalo da je Preobraženje posljednji dan za kupanje u rijekama.
Proslava Preobraženja u manastiru Krka
Nekoliko stotina pravoslavnih vjernika okupilo se i u manastiru Krka. Episkop dalmatinski Fotije koji je predvodio slavlje istaknuo je kako praznik Preobraženja Gospodnjeg ima dugu tradiciju te važan svjetovan karakter, ali da njegova duhovna poruka ipak ima primat nad svjetovnim karakterom.
– Današnji praznik nam poručuje da se preobrazimo i budemo blagočestivi ljudi, da svako ko živi nedostojnim životom iskusi pokajanje i postane čestit i uljudan čovek – rekao je Episkop Fotije.
– Želimo da kažemo da mi jesmo tu i da nećemo otići sa ove svete zemlje koju nam je Bog dao, ali sve druge ljude poštujemo i prihvatamo kao braću i sestre u Hristu – poručio je Episkop dalmatinski.
Slava manastira Komogovina
Na bogosluženju u manastiru Komogovina se okupio veći broj vjernika sa raznih strana Eparhije gornjokarlovačke, koji se tradicionalno svake godine na ovaj dan i na ovom svetom mestu okuplja, radi proslave Preobraženja Gospodnjeg
Episkop Gerasim je u svojoj besjedi čestitao svim prisutnima praznik i poučio ih o značaju ovoga dana. Po okončanju bogosluženja za vjernike je, trudom domaćina, u manastirskom konaku i porti pripremljena Trpeza Ljubavi.
