Povratak Dositeja Obradovića u Riđane

Piše: Jelena Jelić / P-portal.net

Proljeća 2013. godine, dakle, prije ravno četiri godine osnovana je udruga Žene kosovske doline koja podstiče nezaposlene žene na angažman. O njihovom radu, izazovima i akcijama u tijeku razgovarali smo …

Proljeća 2013. godine, dakle, prije ravno četiri godine osnovana je udruga Žene kosovske doline koja podstiče nezaposlene žene na angažman. O njihovom radu, izazovima i akcijama u tijeku razgovarali smo s predsednicom i osnivačicom, gospođom Radmilom Drezgom.

[pullquote]Općina Biskupija, njihovo je područje djelovanja, do rata u sastavu kninske, sada samostalna općinska jedinica koju čini osam naselja s nešto manje od 2000 stanovnika (prema popisu stanovništva iz 2011.), mahom treće životne dobi; živi život ispod ionako niskog državnog prosjeka. Problem visoke stope nezaposlenosti, osobito žena, izostanak bilo kakvih društveno socijalnih sadržaja za djecu te veliki broj usamljenih i od ceste udaljenih domaćinstava u kojima žive stanovnici treće dobi samo su neka od gorućih pitanja s kojima se susreću mješatni nekada funkcionalnog i frekventnog kninskog zaleđa.[/pullquote]

Ono o čemu smo razgovarale nije, niti će riješiti sve probleme s kojima se mještani, većinom povratnici svakodnevno susreću, ali može poslužiti kao pozitivan primjer i model za neke buduće poduhvate i nastavak ulaganja.

Udruga Žene kosovske doline osnovana je 2013. godine, mada se stiče utisak da je potvrdu važnosti svog postojanja stekla tek odnedavno, tačnije nakon projekta vraćanja u funkciju jednog krila nekadašnje osnovne škole u Riđanima? Jeste li dolazile u iskušenje da odustanete i kako ste se osjećale pred samo otvaranje? Koliko je zauzimanje za pomenuti prostor i potvrda vašeg dobrog rada i ustrajnosti?

Udruga je od samog osnivanja krenula s projektima, prvenstveno u cilju rješavanja socijalnih problema kao što su visoka nezaposlenost žena koje žive na selu i veliki broj starih i nemoćnih koji žive u samačkim domaćinstvima. Tako da već četiri godine Udruga kontinuirano provodi program Pomoć u kući i trenutno zapošljava 15 žena i jednog muškarca i brine o 139 starih i nemoćnih.
Obnova osnovne škole se radila uporedo sa svim tim aktivnostima. Morali smo osigurati prostor za daljnji rad i proširenje postojećih aktivnosti.
Ni u jednom trenutku nismo odustajale od nastojanja da uspijemo; mada je bilo teško – dvije smo godine medijski (društvene mreže, TV prilozi, novine, radijske emisije) nastojale zadobiti pažnju javnosti, posebice dijaspore.
Radost kada je prostor stavljen u funkciju je bila nemjerljiva, svih skupa – djece, žena i starih; jer svi su dobili po kutak u novom prostoru.

Sa čime ste se suočavale dok nije došlo do realizacije? Ideja je postojala duže vrijeme… Koga je trebalo uvjeriti da ideja ima smisla i jeste li otpočetka očekivale ovakav rasplet?

Uvjeravanje je bilo dugotrajno i mučno; posebno uvjeravanje općine da riješi imovinsko-pravni status pri čemu smo same odradile veći dio posla i predale im pripremljen predmet u ruke, ali eto, ipak su na kraju pristali na suradnju.
Bilo je jako teško doprijeti do dijaspore da pošalje financijsku pomoć za obnovu (donekle ih i razumijemo), jer povjerenje je proces koji se gradi dugotrajno.
Zato smo iznimno zahvalne humanitarnoj organizaciji Srbi za Srbe iz Beograda, jer su upravo oni bili prvi kotačić koji je sve pokrenuo.

Pet mjeseci je prošlo od svečanog otvaranja Knjižnice i igraonice Dositej Obradović u selu Riđane kod Knina, općine Biskupija. Kakve su impresije sada, je li prostor zaživio, koristi li se u punom kapacitetu, koliko stalnih polaznika ima i koje dobi? Koliko polaznicima znači boravak u igraonici? Ima li ona sertifikovan pedagoški karakter?

Impresije prostorom su svakodnevno jače i veće; jer nam se rađaju nove ideje i novi projekti, koji sada imaju gdje da se provode.
Polaznika u igraonici ima 15 (od 3 do 6 godina starosti), termin je dva puta sedmično sa stručnom osobom – odgajateljicom vrtića iz Knina.
Zadovoljstvo djece i roditelja je ogromno jer im je boravak besplatan (odgajateljicu plaća općina). Trudimo se da prostor bude opremljen i oplemenjem kvalitetnim edukativno-kreativnim priborom za rad i kontinuirano uvodimo nove sadržaje; poput kina za mališane.

Kako djeca dolaze do igraonice, obzirom na tzv. raštrkanost zaseoka tog kraja?

Djecu roditelji dovoze privatno, s tim da se sami kombiniraju, a vrijeme dok čekaju djecu provode zajedno družeći se unutar obnovljenog prostora.

Prostor osim igraonice raspolaže i multimedijalnom knjižnicom i dnevnim boravkom za stare. Kakav je odaziv stanovništva za tu ponudu?

Biblioteka i pripadajući internet klub su u završnom postupku stavljanja u funkciju (knjige se arhiviraju u bazu podataka da se mogu posuđivati uz pravu bibliotekarsku evidenciju), dok se računala uvezuju u jedan sustav kako bi se pored zabavnog programa mogao odvijati i edukativni (pisanje životopisa, MS Office).
Što se tiče Kluba Ljepša starost, odaziv je predivan, radionice su redovne dva puta sedmično uz gostovanje medicinskih radnika, sestara, radnika iz doma za stare, fizioterapeuta; tako da je druženje spoj korisnog i ugodnog.
Nažalost, zbog nemogućnosti samostalnog dolaska, dovoze ih naši volonteri; za što nam je odobren i cjelokupan projekt od strane resornog ministarstva koji pokriva troškove.

Na samom početku Udrugu ste činile Vi i još dvije žene i glavna djelatnost kojom ste se bavile bila je pomoć na terenu tj. obilazak starog i nemoćnog stanovništva koje je ujedno i većinsko u općini Biskupija. Bavite li se time i danas? Koliko trenutačno stanovnika treće dobi živi na području općine? Da li se njihov broj povećava/smanjuje te u kojoj se mjeri mogu osloniti na pomoć Udruge ŽKD?

Svečano otvaranje Knjižnice i igraonice Dositej Obradović

Program Pomoć u kući je glavna okosnica našeg rada, provodi se kontinuirano od početka. Broj starih se smanjuje (umiru), ali isto tako nam dolaze novi koji postaju sve usamljeniji i bolesniji. Djelovanje smo proširili i na dvije susjedne općine – Kistanje i Ervenik.
Trenutačno u općini Biskupija živi preko 350 starih i nemoćnih osoba i svi znaju za nas i naše gerentodomaćice te da bez obzira jesu li ili nisu naš korisnik, mogu računati na pomoć.

Aktivnosti Udruge i broj zaposlenih se povećala.
Trenutno zapošljavamo 16 radnika, od toga troje na neodređeno u uredu i 13 na određeno što pokriva rad na terenu; provodimo trajni program Pomoć u kući u saradnji sa MDOMSP-om, još dva projekta vezana za organiziranje aktivnosti za stare, igraonicu za predškolce, i društveno-zabavni dio programa za žene (folklor, organizacija proslave Dana žena, izleti, itd.)

Smatrate li da postoji izvjesna stigmatizacija žena u ruralnim područjima?

S obzirom na podneblje i mentalitet, žena na selu ima ustoličen status (domaćica, kućanica), ali smo mi svojim djelovanjem razbile tu i slične stigme; iskreno se ne opterećujemo, radimo i donosimo nove ideje za bolji život.

Je li u Vašem slučaju samoorganizacija bila izbor ili nužda?

Definitvno nužda, jer živjeti od socijalne pomoći sa troje djece bilo je neizdrživo, i nisam bila sama u tim mukama. Udruga Žene kosovske doline je i nastala iz potrebe da se samozaposlimo kroz projekte koji rješavaju socijalne probleme u zajednici.

Kako je u slučaju Udruge teklo savladavanje vještine pisanja projekata? Je li povlačenje evropskog novca jedini način opstanka civilnog sektora ruralnih sredina?

Od samog početka rada bile smo svjesne značaja znanja i vještina pisanja projekata, tako da smo krenule u edukacije i učenje, a sada međusobno prenosimo stečena znanja i iskustva jer nama je to jedini izvor financiranja.

Tko vas je još financijski i/ili nekim drugim vidom donacija podržao?

Donacije smo dobili samo za uređenje prostorija renovirane Škole, a što se tiče funkcioniranja i rada ureda, koristimo isključivo sredstva dobijena putem projekata.

Kako ocjenjujete saradnju s lokalnom Upravom? Izjavili ste da se općina ponudila podmirivati tekuće troškove režija novouređenog prostora u Riđanima? Je li to službeno?

Saradnja sa općinom je dobra, izađu nam u susret kad god im se obratimo, podmiruju troškove režija novog prostora, isto tako plaćaju tetu koja dolazi iz kninskog vrtića, sudjeluju pismom podrške u projektima i učestvuju u nabavci materijala.
Ono što im zamjeramo, jeste što ne promovišu naš rad i značaj za zajednicu.

Planovi za budućnost rada Udruge ŽKD?

Udruga će nastaviti sa aktivnostima koje sada provodi, sa ciljem da ih oplemenjuje i povećava. Ima puno planova koji zahtjevaju studiozan rad i planiranje; pokrećemo neke nove inicijative i dajemo neki novi smisao našim životima i našoj zajednici.


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: