Posle 10 godina otvoren Muzej savremene umetnosti u Beogradu

Piše: P-portal.net

Muzej savremene umetnosti posle 10 godina pauze otvorio je svoja vrata za publiku danas u 10 časova. Oko stotinak ljudi strpljivo je čekalo ispred ulaza. Slobodan Nakarada, direktor muzeja, poručio …

Muzej savremene umetnosti posle 10 godina pauze otvorio je svoja vrata za publiku danas u 10 časova.
Oko stotinak ljudi strpljivo je čekalo ispred ulaza. Slobodan Nakarada, direktor muzeja, poručio im je: “Dame i gospodo, izvolite u muzej”.

Posetioci su ulaze disciplinovano, prolazeći kroz detektore, bez guranja i bez neke svečane atmosfere, jednostavno željni da vide ono što je 10 godina bilo zatvoreno.

Povodom otvaranja priređena je izložba “Sekvence. Umetnost Jugoslavije i Srbije iz zbirki Muzeja savremene umetnosti” sa preko 300 radova koji su obeležili period od početka 20. veka do danas.

Među posetiocima na otvaranju su predstavnici inostranih kulturnih centara u Beogradu, ustanova kulture i umetnici, a prisutni su ministar kulture i informisanja Vladan Vukosavljević, ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Mladen Šarčević, gradska sekretarka za kulturu Ivona Jevtić, Ivan Tasovac, Aja Jung, Cile Marinković, Nebojša Bradić, premijerka Ana Brnabić, predsednica Skupštine Maja Gojković i gradonačelnik Beograda Siniša Mali

Ana Brnabić je rekla okupljenima:

– Ovo je jedan od najlepših dana od kada sam ušla u Vladu Srbije. MSU vraćamo publici i ne stajemo na ovome nego se od sutra fokusiramo na otvaranje Narodnog muzeja. Kultura je nešto što je neodvojivo od naprednog društva – istakla je Brnabić i dodala da je važno da su sujete ostavljene po strani i da su se za ovo otvaranje udružili MSU, BFI i Filharmonija.

Posetioce su dočekivali Nakarada, Vukosavljević i kustos Zoran Erić.

Direktor MSU Slobodan Nakarada rekao je da je ovo veliki dan za srpsku kulturu i da će poseta tokom narednih sedam dana i noći otvaranja biti ista kao i danas na otvaranju.

Gradonačelnik Siniša Mali izjavio je da je današnji dan dan kada Beograd ponovo postaje kulturna prestonica ovog dela Evrope kao i da je posebna simbolika što se muzej otvara na Dan oslobođenja Beograda. On je dodao da će otvaranjem Narodnog muzeja u junu sledeće godine kulturna ponuda Beograda biti upotpunjena.

Zvanični program počeo je u 10:30 h višečasovnim performansom Baleta Frankfurt Drezden i domaćih baletskih igrača u koreografiji Jakopa Godanija.

Oni izvode performans u sali za predavanja, samo u vešu i na štulama, u improvizovanom kavezu. Godani je za “Blic” izjavio da je koreografiju osmislio kao komunikaciju sa izložbenim prostorom i eksponatima.

Kada je premijerka Brnabić prišla prostoru gde se izvodi performans, Godani je “izleteo” iz kaveza da je pozdravi.
Kada su zvanice otišle, postavku su obišli Čedomir Jovanović sa suprugom i američki ambasador Kajl Skot.

Autor postavke “Sekvence” je dr Dejan Sretenović, a kustosi izložbe su i mr Mišela Blanuša i dr Zoran Erić. Izložba na pet nivoa muzeja strukturirana je kao niz od 18 sekvenci, slobodno grupisanih oko hronološke ose koja prati istorijski razvoj umetnosti u Jugoslaviji i Srbiji u periodu dužem od jednog veka. Termin “sekvence”, preuzet iz filmske terminologije, ovde se odnosi na umetničke pravce, tendencije i pokrete.

Do 27. oktobra publika će biti u mogućnosti da u bilo koje vreme obiđe izložbu, a ulaz će biti besplatan. U tom periodu u pratećem programu nastupiće dirigent Hajnc Karl Gruber, sopran Branislava Podrumac i dirigent Urs Gabriel.

Organizovan je i muzički program na platou ispred muzeja, uz džez kvartet “Four Plus”, di-džejeve Bobana Petronija i Sonju Pavlicu, kao i programi za najmlađe posetioce.

Uvedene su i tri vanredne autobuske linije koje će od Trga Republike, Vukovog spomenika i Banovog brda saobraćati do MSU-a.

Istorijat

Delatnost MSU-a počela 1958. godine, kada je aktom Saveza za kulturu narodnog odbora grada Beograda doneta Odluka o osnivanju Moderne galerije, ustanove čiji je zadatak bio da prati razvoj jugoslovenske i srpske moderne i savremene umetnosti 20. veka. Osnivač i prvi upravnik Moderne galerije, koja je počela sa radom 1959, bio je slikar, teoretičar i umetnički kritičar Miodrag B. Protić (1922- 2014).

Iste godine Izvršno veće Srbije je odlučilo da za potrebe te galerije sazida zgradu koja bi zadovoljila moderne muzeološke principe i odredila lokaciju na Novom Beogradu, na ušću Save, naspram Beogradske tvrđave. Rraspisan je konkurs za izradu idejnog projekta, završen 1960. godine. Izabran je rad arhitekata Ivana Antića i Ivanke Raspopović. Zgrada je građena od 1960. do 1965. godine.

Nova zgrada Muzeja savremene umetnosti predstavlja jedno od najznačajnijih ostvarenja posleratnog jugoslovenskog graditeljstva i najznačajniji primer muzejskih objekata na prostoru nekadašnje Jugoslavije. Zgrada Muzeja savremene umetnosti svojim izuzetnim oblikovnim kvalitetima, jedinstvenom formom, zadovoljenjem funcionalnih zahteva i kvalitetnim uklapanjem u neposredno prirodno okruženje, svrstava se u antologijska ostvarenja domaćeg graditeljstva u celini. To je prva zgrada građena namenski za muzej u Beogradu. Autori su za projekat muzeja nagrađeni Oktobarskom nagradom grada Beograda za arhitekturu 1965. godine a Ivan Antić je dobitnik i Sedmojulske nagrade za životno delo 1969. godine i Velike nagrade arhitekture SAS za 1984. Ovo delo autoru je donelo i članstvo u SANU 1976. godine.

Arhitektura Muzeja svedoči o preplitanju raznovrsnih uticaja, umetničkih i kulturnih tendencija, te društvenih i ekonomskih sila. Koncipirana je kao objekat originalne prostorne kompozicije, koja formira jedinstven izložbeni prostor bez unutrašnjih pregrada, podeljen na nekoliko nivoa.

U unutrašnjosti originalan doprinos predstavlja kaskadno rešenje poluspratova i međunivoa. Tako je posetiocima omogućeno lako kretanje, ostvareni su prostori različitih spratnih visina, a unutrašnji prostor dodatno je obogaćen sukcesivnim panoramskim vizurama ka okruženju. Spoljašnjim izgledom objekta dominira forma od šest zasečenih dvospratnih kubusa sa izjednačenom gornjom kotom krova.

Kubusi su zarotirani u odnosu na pravougaono prizemlje pod uglom od 45 stepeni čime je ostvaren specifičan kristalomorfni utisak. Zastakljavanjem zasečenih površina krova obezbeđeno je adekvatno dnevno osvetljenje izložbenog prostora. Fasada donjeg paralelopipeda je uglavnom transparentna dok su zidovi kubusa pretežno puni, sa fasadom obloženom belim venčačkim mermerom, čime je u velikoj meri postignuta dematerijalizacija donje etaže i opšti utisak lakoće objekta.

Savet Moderne galerije 1965. usvaja novi naziv – Muzej savremene umetnosti – koji je te godine otvoren 20. oktobra.

Kolekcija Muzeja, formirana od 1958, a danas broji više od 8.000 dela i predstavlja razvoj umetničkog stvaralaštva 20. i 21. veka na prostoru Balkana, Srbije i šire. Kolekcija se sastoji od Zbirke slikarstva od 1900. do 1945, Zbirke slikarstva posle 1945, Zbirke skulpture, Zbirke grafike i crteža i Zbirke novih umetničkih medija (fotografija, film, video itd.)

MSU poseduje bogatu biblioteku, sa više od 5.700 knjiga i 26.000 kataloga izložbi iz zemlje i inostranstva.

MSU je zatvoren za javnost od 2007. godine radi rekonstrukcije. Radovi su prekinuti 2010. pa nastavljeni krajem 2014.

Obnova je podrazumevala uređenje podrumskih prostorija (depoa, radionica, ateljea za konzervaciju i ekonomata), sređivanje krova, izmeštanje energetskog bloka iz zgrade muzeja u zaseban objekat, kompletno uređenje enterijera, zamenu instalacija i obnavljanje fasade.

Muzej je nakon ovih radova dobio prostor i opremu za izlaganje i prezentovanje umetničkih dela u skladu sa svetskim muzeološkim standardima i predstavlja pametnu zgradu u kojoj je sve kompjuterizovano.

 

 

Izvor: Blic, autori: Neven Džodan, Tanjug, Miona Kovačević


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: