fbpx

Pobjednici prije izbora

Pobjednici prije izbora

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email
Share on facebook
Share on twitter
Share on telegram
Share on whatsapp
Dok političari slave beznačajne političke pobjede, ljudi se masovno iseljavaju. Izostanak političke alternative najbolji je znak da su građani tih područja odustali od svake borbe i od svake pomisli da tu grade svoju budućnost

Hrvatsku 16. maja očekuju novi lokalni izbori u svim jedinicama lokalne i regionalne samouprave, točnije u 555 gradova i općina. Predizborne kampanje odavno su u toku, svi vjeruju da imaju šansu, bilo za mjesto gradonačelnika, općinskog načelnika ili barem vijećnika. Dok se brojni kandidati još uvijek nadmeću za pozicije, predstavljaju programe i razgovaraju s biračima, u velikom broju jedinica lokalne samouprave sve je već sada jasno. Pobjednici izbora u brojnim općinama već danas su poznati, sedam dana prije izbora, a razlog je za demokraciju potpuno poražavajuća činjenica da je kandidaturu u tim jedinicama predala samo jedna osoba.

Tako se premijer Andrej Plenković pohvalio da je HDZ pobijedio u čak 44 općine bez izbora što, po njemu, ukazuje na snagu i veličinu te stranke. HDZ već slavi pobjede svojih kandidata u Pakracu, Skradinu, Ninu, Hrvatskoj Kostajnici, ali i u čak osam općina Osječko-baranjske županije: Antunovcu, Dardi, Feričancima, Podravskoj Moslavini, Strizivojni, Viljevu, Vladislavcima i Vuki.

Dok HDZ možda može zadovoljno trljati ruke, činjenica da su izbori praktički suspendirani u čak deset posto jedinica lokalne samouprave poražavajuća je kako za građane tih općina, tako i za čitav demokratski sustav. Izbori, kako sam pojam govori, u modernim demokratskim društvima imaju za cilj omogućiti građanima izbor između raznovrsnih programa i projekata važnih za lokalne sredine. No kada se počnu događati ovakve malformacije sustava, kada se u gotovo deset posto jedinica uvede praktički jednostranački sustav, to je najbolji znak da je vrijeme za reformu teritorijalnog ustrojstva države. Neupućeni će se pitati kako je moguće da u čak osam općina jedne županije nema drugog kandidata koji bi sučelio svoj program s kandidatom vladajuće stranke. No stanje na terenu pokazuje da se tu radi o minijaturnim lokalnim jedinicama, u pravilu siromašnima, pod stalnim dotacijama središnje državne vlasti, a zaposleni u tim općinama u većini slučajeva rade u državnim, županijskim ili lokalnim tijelima. Sve te jedinice pogođene su masovnim iseljavanjem stanovništva u zemlje Europske unije, a oni koji su ostali osuđeni su egzistenciju osiguravati uz asistenciju politike. U takvim uvjetima politička konkurencija ne postoji, a time ni javna kontrola.

Sustav od 555 gradova i općina groteskan je izraz političke megalomanije hrvatskih političkih elita. Stvoren zahvaljujući isključivo političkim kriterijima, radi osiguranja političke pobjede na državnoj razini, teritorijalni ustroj jedan je od najvećih kočničara Hrvatske. Iako Hrvatska nezaustavljivo gubi stanovništvo, u posljednjih deset godina čak do 300.000 građana, istovremeno nije izgubila niti jednu općinu, pa čak ni one najbesmislenije. Za njih nema straha, svaki trošak koji stvore pokriva se iz državnog proračuna, a on se napola puni iz državnih dugova. Umjesto da ulažemo u opstanak ljudi, država ulaže u opstanak izmišljenih, umjetnih tvorevina koje jamče održanje i bujanje onih koji su ih kreirali.

I dok političari slave beznačajne političke pobjede, ljudi se masovno iseljavaju. Izostanak političke alternative najbolji je znak da su građani tih područja odustali od svake borbe i od svake pomisli da tu grade svoju budućnost. Oni koji ne žele biti politički pijuni u sitnim lokalnim političkim igrama, već gledaju prema nekom od izlaza iz države. Nema to nikakve veze sa snagom HDZ-a ili neke druge stranke, već isključivo s općim društvenim očajem i zapravo gašenjem života u velikom dijelu Republike Hrvatske. Danas ondje više nema protukandidata, a uskoro će na tim prostorima živjeti jedino i isključivo zaposlenici svih tih minijaturnih i funkcionalno besmislenih općina. Za svoje financiranje ne moraju se brinuti jer se one ni danas ne financiraju iz poreza onih građana koji žive na njihovom teritoriju, već iz financijske milostinje koju dobivaju iz Zagreba kao nagradu za svoje postojanje i, naravno, za svoju primarnu ulogu, a to je osiguravanje političke pobjede na državnoj razini.

Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: