Povodom 160 godina od rođenja utemeljitelja i osnivača Srpskog privrednog društva “Privrednik” Vladimira Matijevića, u nedjelju, 14. decembra, blagoslovom vladike gornjokarlovačkog Gerasima otkriveno je spomen-obilježje ovom dobrotvoru u dvorištu crkve Vaznesenja Gospodnjeg u Gornjem Budačkom.


Vladimir Matijević rođen je u Gornjem Budačkom u kući koje više nema. Pohađao je ovdje i školu koje također više nema. Išao je u ovu crkvu pokraj nas, koja je tek nedavno obnovljena. Živio je u ovome prelijepom selu, danas razorenom, napuštenom i pustom, kojeg također više nema. Ali ostao je vječni spomen na Vladimira Matijevića zbog toga što je njegovo djelo uistinu besmrtno. A njegovo djelo sastoji se samo od pomaganja drugima, siromašnima i mladima, i u iskrenoj ljubavi prema svom narodu. Mi se danas s pijetetom klanjamo tom djelu. Želimo ga simbolički ovjekovječiti u mramornom kamenu i sačuvati za buduće generacije – istaknuo je Nikola Lunić, predsjednik Srpskog privrednog društva “Privrednika” na svečanosti otkrivanja spomen-obilježja.

Lunić se na podršci zahvalio Srpskoj pravoslavnoj crkvi i vladiki Gerasimu, koji je ispred hrama održao pomen ovom velikom humanistu, zatim zamjeniku župana Karlovačke županije Siniši Ljubojeviću na sufinanciranju postavljanja pločei načelniku Općine Krnjak Dejanu Mihajloviću, koji su također prisustvovali ovoj skromnoj ali dostojanstvenoj svečanosti.

U svom govoru Lunić je istaknuo da je Matijević bio veliki humanist koji je svojim radom, idejom i zalaganjem stvorio sistem koji je odškolovao gotovo četrdeset hiljada djece i omladine s područja Like, Korduna, Banije i sjeverne Dalmacije, zaduživši tako cjelokupan srpski narod s ovih prostora.

Matijević je kao osnivač Srpskog privrednog društva “Privrednik”, jednog od najstarijih humanitarnih udruženja na ovim prostorima, mnogim mladima omogućio školovanje, pomažući im da svojim trudom izgrade bolje sutra za sebe i svoje bližnje, kao i za sav narod spomenutih krajeva. Rođen je 1854. godine u oficirskoj porodici. Trebao je biti državni službenik, vojnik, ali se opredijelio za trgovinu. Govorio je da čovjek koji radi u državnoj službi nije slobodan čovjek, on je uvijek sluga i ne raspolaže sobom, radi za tuđe interese. Ljudi s ovih prostora su bistri, okretni, snalažljivi, maštoviti i zato njihovom karakteru najbolje odgovara da se bave poduzetništvom, trgovinom, zanatstvom, da razvijaju ono što im je svemoćna priroda dala – lijep i plodan zavičaj i bistru glavu.

Vladimir i Paulina Matijević nisu imali potomaka, pa su svu svoju imovinu ostavili “Privredniku” za školovanje nadarene a siromašne djece i omladine. Zahvaljujući njihovom dobročinstvu mnogi mladi ljudi izašli su iz blata siromaštva, stekli društveni ugled i ostvarili karijeru. Postali su trgovci i zanatlije. Zahvaljujući Matijeviću i “Privredniku” mnogi Kordunaši, Banijci, Ličani i Dalmatinci otvorili su svoje trgovine i zanatske radnje u Zagrebu i mnogim drugim gradovima i mjestima. Ili su se vratili u rodno mjesto u kojem su bili pokretači kulturnog i privrednog života svoje sredine.

Matijević je osnovao i Srpsku banku u Zagrebu 1895. godine, jednu od najmoćnijih financijskih institucija na ovom području u to vrijeme, kao i Savez srpskih zemljoradničkih zadruga 1896. s preko 450 zadruga. On je srpski narod u Hrvatskoj podigao iz neimaštine i bijede. Pomozimo koliko tko može, ali svatko mora pomoći kako bi naš narod izašao iz bijede i neimaštine, govorio je Matijević.

Umro je 1929. u Beogradu. Njegov “Privrednik” pobjedničke komunističke vlasti zabranjuju 1946. godine. Mnogi u toj pobjedničkoj vlasti su i oni koje je “Privrednik” odškolovao. To je velika nesreća i tragedija srpskog naroda.

Kao nekada, tako i danas “Privrednik” nastavlja stopama svoga osnivača stipendirajući i pomažući talentirane učenike i studente slabijeg imovinskog stanja kako bi svojim znanjem i radom doprinijeli napretku svoga naroda i društva u cjelini.

Ukazujemo na privredne potencijale ovih prostora. Povezujemo zadruge i mala obiteljska gospodarstva. Kulture, prosvjete i općenito nadgradnje nema bez ekonomske osnove, govorio je Matijević, kao što bez rada, štednje i čestitosti, triju načela koja je također promovirao, nema ni pojedinačnog napretka ni napretka zajednice zaključio je Nikola Lunić.

 

 

 

 

 

 

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email