Susjedi s kojom sam bila u jako dobrim odnosima darovala sam određene vrijedne stvari. Međutim, s istom više nisam u dobrim odnosima i želim da mi vrati darovano. Je li moguće tražiti povrat onoga što sam darovala?

Milena J., Zagreb

Sve do stupanja na snagu Zakona o obveznim odnosima 1. januara 2006. ugovor o darovanju nije bio reguliran Zakonom o obveznim odnosima, već su se za njega primjenjivala pravila austrijskog OGZ-a. Tako da je kroz sudsku praksu vidljivo da se zavisno od toga kada je ugovor o darovanju zaključen primjenjuje OGZ, odnosno ako je takav ugovor zaključen poslije 1. januara 2006., primjenjuju se zakonske odredbe Zakona o obveznim odnosima (NN broj 35/05, 41/08, 125/11).

Zakon o obveznim odnosima u čl. 479 određuje pojam ugovora o darovanju i on glasi: “(1) Ugovor o darovanju nastaje kad se darovatelj obveže prepustiti obdareniku bez protučinidbe stvar ili imovinsko pravo, a obdarenik to prihvati. (2) Darovanjem se smatraju također oprost i isplata duga uz dužnikovu suglasnost. (3) Ne smatraju se darovanjem odricanje od nasljedstva, odricanje od prava prije nego je stečeno ili prava koje je sporno, ispunjenje neke moralne obveze i prenošenje na drugoga stvari ili prava s namjerom da ga se obveže na protučinidbu.” Iz ove definicije jasno proizlaze osnovne karakteristike ovog ugovora i to da je to jednostranoobvezni i besplatni ugovor.

Što se tiče vašeg pitanja možete li povratiti darovano, odredbama čl. 493 do 498 Zakona o obveznim odnosima uređuje se opoziv darovanja. Razlozi zbog kojih može uslijediti opoziv darovanja mogu biti: 1. osiromašenje darovatelja, 2. zbog nezahvalnosti.

Da bi opoziv zbog osiromašenja darovatelja bio valjan potrebno je ispuniti kumulativno zakonske pretpostavke i to da darovatelj nema sredstva nužna ni za vlastito nužno uzdržavanje i da ne postoji osoba koja ga je po zakonu dužna uzdržavati. Dalje, potrebno je da se dar ili njegova vrijednost u vrijeme opoziva nalazi u imovini odbdarenika. Također se još u st. 3 i 4 članka 493 navode sljedeće pretpostavke valjanosti opoziva: “(3) Obdarenik nije dužan vratiti dar ako darovatelju osigura sredstva koja mu nedostaju za uzdržavanje u granicama opravdanih potreba. (4) Darovatelj ne može opozvati darovanje i zahtijevati povrat dara ako se namjerno ili grubom nemarnošću doveo u oskudicu ili ako je od predaje dara proteklo deset godina za nekretnine, odnosno pet godina za pokretnine.”

Darovatelj može opozvati darovanje zbog grube nezahvalnosti obdarenika. Pod grubom nezahvalnošću se podrazumijeva da je obdarenik učinio prema darovatelju ili prema članovima njegove uže obitelji djelo kažnjivo po kaznenim propisima ili se teže ogriješio o zakonom utvrđene dužnosti prema darovatelju ili članu njegove uže obitelji.

U vezi izjave o opozivu darovanja važno je to da ona mora biti ovjerena od strane javnog bilježnika i upućena poštom obdareniku. Zakon određuje subjektivni rok prava na opoziv darovanja koje prestaje istekom godinu dana od dana kada je darodavatelj saznao za opoziv.

Prema tome, teško je odgovoriti na vaše jednostavno pitanje možete li tražiti povrat onoga što ste dali. Možete tražiti opoziv darovnog ugovora, ali samo ukoliko u vašem slučaju postoje pretpostavke koje je odredio Zakon o obveznim odnosima. Osnovna svrha ugovora o darovanju je besplatni trajni prijenos dobara, stoga trajanje tog ugovora ne može biti određeno karakterom kasnijih međuljudskih odnosa, na što vi upućujete.