Odgovornost nasljednika

Piše: Slađana Čanković, dipl. iur. / P-portal

U dogovoru sa sada pokojnom tetkom ulagao sam u uređenje i adaptaciju stana koji je bio u njenom vlasništvu. Nakon što je tetka zatražila da se iselim iz stana, pokrenuo …

U dogovoru sa sada pokojnom tetkom ulagao sam u uređenje i adaptaciju stana koji je bio u njenom vlasništvu. Nakon što je tetka zatražila da se iselim iz stana, pokrenuo sam postupak radi isplate vrijednosti uloženih sredstava u uređenje i adaptaciju toga stana. U toku sudskog postupka tetka je umrla, a postupak je prekinut dok se ne donese rješenje o nasljeđivanju i ne proglase nasljednici iza pokojne tetke. Prije smrti pokojna tetka je s drugim rođakom zaključila ugovor o doživotnom uzdržavanju, a predmet toga ugovora je bio stan koji sam adaptirao. Prema rješenju o nasljeđivanju, ostavinsku imovinu u trenutku njene smrti čini samo neisplaćena mirovina za mjesec u kojem je umrla. Što mogu očekivati u nastavku sudskog postupka radi isplate vrijednosti uloženih sredstava u predmetni stan i od koga to mogu potraživati?

Stevo T., Sisak

Po principu odgovornosti nasljednika za dugove ostavitelja koji je određen člankom 139 Zakona o nasljeđivanju (u daljnjem tekstu ZN), nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove. Odnosno, nasljednik odgovara i svojom, a ne samo naslijeđenom imovinom, ali do visine vrijednosti naslijeđene imovine. Opseg odgovornosti nasljednika za ostaviteljeve dugove sukladno čl. 3 ZN prosuđuje se prema vrijednosti naslijeđene imovine u času ostaviteljeve smrti, prema tržišnoj vrijednosti stvari u času smrti. Sve neovisno o tome da li je nasljednik raspolagao sa svojim naslijeđenim dijelom imovine nakon nasljeđivanja.

U odnosu na ovaj slučaj, u mogućnosti ste da temeljem rješenja o nasljeđivanju iza pokojne tetke zatražite nastavak parničnog postupka protiv ostaviteljičinih zakonskih nasljednika koji su u zakonskoj obvezi da kao nasljednici preuzmu postupak na pasivnoj strani, odnosno da budu tuženi umjesto pokojne tetke. Međutim, činjenice koje ste naveli, da je stan bio predmet ugovora o doživotnom uzdržavanju koji je tetka zaključila s drugim rođakom i da u ostavinskoj imovini ima samo neisplaćenu mirovinu za jedan mjesec, ukazuju na to da predmetno potraživanje nećete moći naplatiti, naravno ukoliko uspijete u započetom sudskom sporu i sud utvrdi obvezu isplate vrijednosti uloženih sredstava u stan koji je bio u vlasništvu pokojne tetke.

Kako je već gore navedeno, princip nasljednog prava iz čl. 139 je da nasljednik odgovara za dugove ostavitelja do visine vrijednosti naslijeđene imovine. S druge strane, ukoliko sud donese odluku kojom odbija vaš tužbeni zahtjev smatrajući ga neosnovanim, vi ćete biti u obvezi nasljednicima tetke platiti nastale sudske troškove tokom toga postupka.

U odnosu na činjenicu da je vaša pokojna tetka zaključila s vašim rođakom ugovor o doživotnom uzdržavanju i da je predmet toga ugovora stan koji ste adaptirali, u čl. 5 st. 3 ZN je utvrđeno kako nije ostavina ono što je netko u trenutku ostaviteljeve smrti stekao na posebnom pravnom temelju. Kada bi ugovorom o doživotnom uzdržavanju bila stečena cijela imovina primatelja, tada nema ni ostavine, pa ni nužnog dijela, ako je ugovorom stečen preostali dio imovine, ostavina je ostavitelja. Prema tome, vaš rođak i sadašnji vlasnik stana u koji ste ulagali ne odgovara za moguće obveze pokojne tetke prema vama u odnosu na isplatu visine vrijednosti uloženih sredstava u uređenje i adaptaciju stana.

Važno je upozoriti da je u vašem predmetu prije poduzimanja daljnjih pravnih radnji potrebno usporediti visinu potraživanja koje imate prema ostaviteljici s visinom vrijednosti naslijeđene imovine na strani nasljednika i to u trenutku smrti ostaviteljice.

 


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: