Polaganjem zajedničkog vijenca i cvjeća hrvatski državni vrh i predstavnici Jevreja, Srba, Roma i antifašista koji žive u Hrvatskoj, danas su odali poštu žrtvama ustaškog koncentracionog logora Jasenovac u Drugom svjetskom ratu.

Zajednički vijenac podno „Kamenog cvjeta” položili su predsjednik Republike Zoran Milanović, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i predsjednik vlade Andrej Plenković.

Po cvijet su u spomen na žrtve položili predsjednik Jevrejske opštine Ognjen Kraus, predsjednik Saveta Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac, saborski zastupnik romske nacionalne manjine Veljko Kajtazi i predsjednik Saveza antifašističkih boraca (SABA RH) Franjo Habulin.

Službena komemoracija, koju je direktno prenosila zagrebačka N1 TV, zbog epidemije koronavirusa uključivala je samo polaganje vijenca i cvijeća, uz poštovanje mera socijalne distance.

Kraus je rekao da je u Jasenovac došao da „pruži ruku” i poruči da je spreman na ozbiljne razgovore i odnosu vlade i vlasti prema historiji. „Došao sam i zato da riješimo sve naše probleme u interesu Hrvatske i da sve hipoteke koje sramote ovu zemlju stavimo ad akta”, rekao je Kraus.

Ako to ne bude riješeno, poručio je, naredne godine sigurno neće doći. „Sad sam pružio ruku da započnemo razgovore. Ako se ništa ne ostvari, sigurno nećemo biti ovdje sljedeće godine. Neki pomaci su napravljeni”, rekao je Kraus novinarima u Jasenovcu.

Jandroković je rekao da su predstavnici državnog vrha došli da iskažu poštovanje prema žrtvama ustaškog logora i da bi osudili karakter zločinačkog ustaškog režima.

„Nikad više ne smijemo dopustiti da se na ovim prostorima dogodi zlo kakvo se dogodilo u Drugom svjetskom ratu”, rekao je Jandroković i dodao da je nužno biti uključiv i s razumijevanjem jednih prema drugima, prenosi Tanjug.

Koncentracioni logor Jasenovac postojao je 1337 dana, a javna ustanova Spomen područje Jasenovac prikupila je imena i podatke za 83.145 žrtava toga logora ubijenih zbog svoje vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti.

U Jasenovcu su 22. aprila 1945. godine logoraši pokušali proboj. Od 1.073 logoraša, koliko ih je tada bilo, u proboj je krenulo njih 600, a preživjelo je stotinjak. Preostalih 473, koji nisu krenuli u proboj, ubijeni su i spaljeni.

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email