Novi sadržaji za novog turistu

Piše: Dragana Zečević / P-portal.net

U Dalju održana konferencija posvećena održivom turizmu i perspektivama regionalnog razvoja «Održivi i odgovorni turizam – perspektive regionalnog razvoja», naziv je konferencije koju je osječko udruženje za kreativni razvoj «Slap» …

U Dalju održana konferencija posvećena održivom turizmu i perspektivama regionalnog razvoja

«Održivi i odgovorni turizam – perspektive regionalnog razvoja», naziv je konferencije koju je osječko udruženje za kreativni razvoj «Slap» organizovalo 20. septembra, u kulturno-naučnom centru «Milutin Milanković» u Dalju,  u okviru «Panona festa 2013.» Konferencija je sastavni deo projekta «Turistika»,  finansiranog od strane Evropske unije kroz IPA prekogranični program Mađarska-Hrvatska. Projektom se nastoje povezati resursi i organizacije koje se bave ruralnim i ekoturizmom. Cilj konferencije je okupiti stručnjake, predstavnike institucija, organizacije civilnog društva te pružaoce usluga u području eko i ruralnog turizma te pokrenuti i izraditi platformu zajedničkog delovanja. Projekat provodi uz osječki «Slap», koji je ujedno i nosilac projekta, Regionalni resursni centar Južnog Zadunavlja (DDRFK) iz Pečuja u Mađarskoj, Opština Erdut i Turistička zajednica Grada Osijeka.

«Ova konferencija je uvod u sam projekat, na kojoj ćemo trasirati šta to zajedno treba da radimo. Istovremeno radimo na mapiranju resursa turizma u istočnoj Hrvatskoj i radićemo edukacije s pružaocima turističkih usluga. Ideja je, zapravo, stvaranje nove turističke agencije za receptivni turizam, koja bi prodavala neke nove aranžmane naših pružalaca usluga jer smatramo da se trebamo  prilagoditi novim turističkim trendovima», napominje Sonja Vuković, predsednica osječkog udruženja za kreativni razvoj «Slap». «Ovih dana organizujemo i ‹Panona reli›, na kojem ćemo okupiti bicikliste, kanuiste i pešake. Provešćemo ih kroz ovu regiju i pokazati turističke potencijale. Paralelno radimo s dizajnerima koji stvaraju Panona proizvode, savremene suvenire koje onda plasiramo turistima, a s našim pružaocima usluga, kroz niz radionica, radićemo na edukaciji i stvaranju kvalitetne turističke ponude, koju ćemo kroz tu novu turističku agenciju i web portal promovisati i staviti na tržište», pojašnjava svoje planove Vuković. Inače, udruženje «Slap» djeluje već 13 godina. Kada se govori o  mogućnostima i potencijalima za razvoj turizma u Slavoniji i Baranji, Sonja Vuković je optimistična. «Mogućnosti i potencijali su veliki. Tu su i sredstva iz evropskih fondova, ali ključ je ipak u povezivanju pružalaca turističkih usluga. U tome je i bit našeg projekta. Povezati sve koji nešto nude, kako bi se stvorili kvalitetni paketi usluga. Tek tada treba zajedno izaći na tržište», savjetuje Vuković. Dakle, cilj je stvoriti nove sadržaje za «novog turistu» koji je, kako se moglo čuti na konferenciji u Dalju, kupac životnih iskustava, doživljaja i priča. On želi biti učesnik događaja, fizički i intelektualno aktivan, težeći vlastitom unapređenju.

S obzirom na tešku ekonomsku situaciju na istoku Hrvatske, načelnik opštine Erdut Jugoslav Vesić ovaj projekat vidi kao svojevrsnu nadogradnju i priliku da se ljudi koji se žele baviti turizmom ohrabre i dodatno aktiviraju. «Mi smo partneri na ovom prekograničnom projektu. Smatramo da je ovaj projekat veoma koristan za nas, za našu opštinu, za razvoj turizma i ljude koji učestvuju u tome. Želimo unaprediti prvenstveno svest ljudi. Znamo da je cikloturizam u Hrvatskoj u poslednje vreme vrlo razvijen. Kroz našu opštinu prolaze dve biciklističke rute, prema Srbiji i prema Vukovaru, odnosno Vukovarsko-sremskoj županiji. Takođe, cilj nam je da zaustavimo te turiste, a ovaj projekat se naslanja na kompletnu turističku ponudu našeg kraja», kaže Vesić. «Bitno je da iz godine u godinu broj noćenja u opštini Erdut raste. Ljudi prijavljuju goste, plaćaju takse koje nisu velike. Imamo nekoliko OPG-ova u Aljmašu koji rade vrlo dobro, koji su konstantno bukirani i to uglavnom strancima», ističe načelnik Vesić.

Prema podacima Turističke zajednice opštine Erdut na području te opštine ima 16 registrovanih pružalaca turističkih usluga s ukupno 72 kreveta. «U 2012. godini ostvarili smo 578 noćenja. U ovoj godini očekujemo veći broj noćenja jer je prvo tromesečje pokazalo porast za nekih 40 odsto u odnosu na prošlu godinu, tako da ove godine očekujemo između 700 i 800 noćenja», kaže Darko Barjaktarević, zamenik predsednika Turističke zajednice opštine Erdut. «Mi smo u odnosu na Baranju i druge destinacije još uvek za turiste neotkriveno područje. Iako je erdutsko vinogorje poznato po kvalitetnim vinima, još uvek se traži način kako da se vina iz erdutskog kraja, posebno vina malih proizvođača, bolje plasiraju na tržište. Iako imamo vinsku cestu, vinsku kartu i vinare još nemamo atraktivne kušaonice koje bi imale određeno radno vreme. Kod nas se još uvek radi po nekakvoj telefonskoj najavi. Mnogo zavisi o trenutnom raspoloženju vinara. No, to su manji problemi koji se mogu relativno lako otkloniti, ali sve zavisi od pružalaca usluga, koliko imaju snage i volje da ozbiljno krenu u posao», priča Barjaktarević. Prednost je i to što ovde sezona traje 365 dana u godini. Ipak, najviše poseta beleže u proleće i leto. «Ove godine, zahvaljujući minimalno uloženom trudu, imamo goste iz Litve, Letonije, Rusije, Švedske, Finske, Francuske i drugih zemalja. To su gosti u prolazu za Grčku ili Jadran i ovde kod nas borave 2-3 dana. Oduševljeni su lepotama ovog kraja i tradicionalnim načinom života i odnosa prema gostima», napominje Barjaktarević.

Po rečima Bojane Orsić, direktorke Preduzetničko razvojnog centra opštine Erdut (PORC), ta opština će razvoj svojih turističkih potencijala, ubuduće,  graditi na mreži tzv. tematskih puteva. «Opština Erdut planira razvoj tematskih puteva i to duhovne staze, zatim, staze znanja, temeljene na rodnoj kući Milutina Milankovića te vinske ceste Erdutskog vinogorja, koja bi objedinila i gastro-ponudu. Ono na čemu sada intenzivno radimo stavljanje je prirode u službu turizma i razvoja, a to su zeleni putevi, zelene staze opštine Erdut», napominje  Orsićeva.

Kao primer dobre prakse za razvoj turizma u toj opštini naveden je projekat «Poučne staze značajnog pejzaža Erdut». Projektom je obuhvaćena izgradnja i uređenje dva kilometra poučne staze. Postavljene su informativne table, izgrađena dva odmorišta i vidikovac smešten neposredno uz Erdutsku kulu, s jedinstvenim pogledom na Dunav i granicu sa susednom Srbijom. Taj projekat, vredan gotovo milion kuna, finansiran iz budžeta Ministarstva zaštite okoliša i prirode, preko projekta integracije u EU «Natura», samo je jedan u nizu sličnih projekata koji imaju za cilj razvoj ruralnog i ekoturizma u erdutskom kraju.

Iako su u kontinentalnoj Hrvatskoj, u odnosu na Jadran, ruralni i ekoturizam nedovoljno razvijeni, Hrvoje Carić iz Instituta za turizam u Zagrebu, koji je na konferenciji u Dalju održao predavanje o aspektima razvoja turizma u istočnoj Slavoniji, ne sumnja u zdrave osnove za uspeh. «Slavonci su vredni ljudi i to treba pretočiti u turistički proizvod. Moramo stvoriti zdravu poljoprivrednu bazu, zadržati ruralne običaje i to sve pretočiti u turističke proizvode kao dodatnu vrednost OPG-ova. Ciljna grupa je porodica. Mislim da nema smisla takmičiti se s velikim turističkim lancima ili graditi rizorte na Dunavu, treba se samo fokusirati na porodice i na koji način njima stvoriti dodatne prihode od turizma», zaključuje Carić.


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: