Njemački javni radio Deutschlandfunk objavio je prilog o društveno-političkoj situaciji u Hrvatskoj, u kojem se govori da je ta zemlja zarobljena u prošlosti, a najsvježiji primjer toga, dodaje se, jesu reakcije na samoubistvo osuđenog ratnog zločinca Slobodana Praljka.

Također se ističe da je premijer Hrvatske Andrej Plenković govorio o “dubokoj moralnoj nepravdi, ne misleći pritom na logore i stalnu paljbu po stambenim područjima, za što je, između ostalog, general osuđen – nepravednom je premijer smatrao hašku presudu”.

“U Hrvatskoj više nema poleta ni oduševljenja, a zapravo nije bilo ni masovnog zgražanja Praljkovom presudom, s obzirom na to da je jako mali broj ljudi došao na njegovu komemoraciju; rezervisana mjesta za autobuse ostala su prazna, došla su ih samo tri iz provincije.”

Deutschlandfunk je razgovarao i sa socijalnom psihologinjom Dinkom Čorkalo-Biruški iz Zagreba, koja kaže da je ključni problem što Hrvatska nakon kraja rata nije nastavila svoj život nego je počelo “glorificiranje i obožavanje rata” i “narativ u kojemu nije bilo mjesta za ništa više nego našu pobjedu, naše žrtve i naše patnje”, a na “temelju toga se nije mogao izgraditi pozitivan identitet u javnosti”.

Kako se zaključuje, situacija se pogoršala nakon ulaska Hrvatske u Evropsku uniju, kad je “završila faza opuštanja i reformi koju je orkestrirala velika nacionalna stranka HDZ”. U današnjoj Hrvatskoj pojmovi poput “Evrope”, “demokratije”, “ekonomije” i “izgradnje” zvuče nestvarno, o njima se govori s cinizmom i “cijeli je javni diskurs tužan”, prenosi Index.hr.

“Ulazak u Evropsku uniju nije ništa promijenio, u zemlji vlada klima mržnje i zastrašivanja”, konstatuje se u prilogu.

‘Moralna ucjena’

Deutschlandfunk također opisuje Hrvatsku kao zemlju “koja sve više ide udesno” i u kojoj “vlada radikalni politički diskurs u kojem su ključne riječi neprijatelj, domovina, narod i izdaja”.

U prilogu govori i izdavač i esejist Nenad Popović, koji primjećuje da se stvara umjetno zgražanje nad ratom i žrtvama, te da takvo raspoloženje potpiruju udruženja veterana, koja “navodno predstavljaju interese 500.000 ljudi, što je u zemlji sa četiri milijuna stanovnika nevjerojatno pretjeran broj”.

Veterani se “po novohrvatskom nazivaju braniteljima i pažljivo bdiju nad time da se očuvaju njihove privilegije, slava i slike neprijatelja”. Njima se samo rijetki u javnosti usude protivrječiti, a priča o “slavnoj pobjedi” u ratu strogo je nadgledana, za što je primjer i saborska Deklaracija o Domovinskom ratu. U međuvremenu se ta “potvrda o nevinosti” odnosi i na miješanje Hrvatske u rat u Bosni i Hercegovini, navodi Deutschlandfunk.

Čorkalo-Biruški kaže da u Hrvatskoj vlada nelagoda kad je riječ o tome da neko propituje privilegije branitelja, a da svakoga ko kaže nešto što se njima ne sviđa odmah pitaju gdje je bio 1991. godine.

Mnoge ljude proglašavaju antihrvatski nastrojenima, a to se u međuvremenu događa i na javnoj televiziji i radiju, HRT-u. Riječ je o “moralnoj ucjeni” posredstvom koje vladajuća nacionalistička stranka, uprkos katastrofalnoj ekonomskoj situaciji i općoj depresiji, osigurava podršku većine glasača, smatra njemački radio.

Politolog Dejan Jović kaže da su opozicijski socijaldemokrati sami krivi što se tome ne znaju suprotstaviti, naročito kad je riječ o nacionalnim mitovima iz devedesetih.

Umjesto da Hrvatska vodi debate o stagnirajućoj ekonomiji, izostanku perspektive za mlade i masovnom iseljavanju, to se gura u drugi plan pred raspravama o ratu i teorijama kako srpska manjina ugrožava Hrvate. U hrvatskoj provinciji, poput gradića Gline, danas vlada veće beznađe nego tokom rata, nema više radnih mjesta, ali su se proširile kladionice.

Tamo više ne žele ostati ni izbjeglice iz Bosne, koje su dovedene da napune područja koja su napustili Srbi, objašnjava za Deutschlandfunk književnica Slađana Bukovac. “Komično je da taj teritorij za koji se ratovalo danas više nikome ne treba”, kaže Bukovac.

‘Rehabilitacija ustaškog režima’

HDZ se opisuje kao stranka koja je proizvela niz velikih korupcijskih skandala, a njen aktuelni predsjednik Andrej Plenković “zarobljenik je stranačke desnice”. Ipak, zasad nema opasnosti da se Ustav Hrvatske promijeni u autoritarnom pravcu kao u Mađarskoj i Poljskoj, jer je znatan dio naroda protiv toga, pa i dijelovi HDZ-a koji gledaju prema Njemačkoj kao uzoru.

“U narativu nacionalnog junaštva za Srbe je rezervisana uloga neprijatelja, osim ako odustanu od svog identiteta i deklarišu se Hrvatima”, navodi Deutschlandfunk. Spominje se i da je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović čelniku Srba Miloradu Pupovcu odgovorila da je sam kriv za uvrede koje doživljava.

Sljedeća faza hrvatskog nacionalizma jest rehabilitacija ustaškog režima, smatra njemački radio, te dodaje da se to u dijelu naroda potiho već dogodilo, pa već postoje “čisto neonacističke teze” o tome da u konc-logoru Jasenovcu niko nije nastradao tokom Drugog svjetskog rata.

“Taj radikalni revizionizam podržava Katolička crkva u Hrvatskoj, koja nema mnogo veze s politikom pape Franje. Stvara se stav da svaki Hrvat mora biti katolik, a ako nije, onda zapravo ne pripada naciji”, dodaje se.

Navodi se primjer smrti Slavka Goldsteina, čiju je sahranu cijeli državni vrh bojkotovao uprkos njegovim zaslugama za hrvatsku demokratiju i kulturu.

“Katolički teolozi u Jugoslaviji su smatrani uglednim intelektualcima, koje su poštovali i u Bosni i Hercegovini i u Srbiji, a danas hrvatski katolički svećenici drže mise za zločinca Antu Pavelića (‘hrvatskog Hitlera’) i na društvenim mrežama raduju se smrti jednog Jevreja. Sve to je posljedica okamenjenja mita o Domovinskom ratu”, zaključuje Deutschlandfunk.

 

Izvor: Agencije