Sadašnju situaciju u Hrvatskoj, 45.2 posto građana ocjenjuje uglavnom lošom, dok 37.4 posto građana je smatra vrlo lošom, ali ti rezultati ne predstavljaju novinu u odnosu na prošlogodišnje rezultate Pilarovog barometra hrvatskog društva, anketnog istraživanja čiji rezultati su predstavljeni danas na Institutu.

Istraživanja je proveo Institut Ivo Pilar terenskom usmenom anketom u razdoblju od 19. ožujka do 16. svibnja 2015., na nacionalno reprezentativnom, slučajnom uzorku punoljetnog stanovništva kojim je obuhvaćeno tisuću osoba na 143 lokacije.

Anketno istraživanje Pilarov barometar hrvatskoga društva započelo je 2008. godine, ali se zbog pomanjkanja financijskih sredstava provelo još samo 2009. godine. Tada je istraživanje financirao Hrvatski sabor, kao svojevrsni neovisni financijer, ali je financiranje prekinuto zbog, kako ravnatelj instituta dr.sc. Vlado Šakić kaže, recesije i neprepoznavanje znanosti kao pokretača razvoja u Hrvatskoj.

branitelji
“Iako smo željeli istraživanja provoditi kontinuirano i uz nacionalnu dimenziju dodati i regionalnu, to jednostavno nije bilo moguće zbog nedostatka financijskih sredstava. Istraživanje smo uspjeli ponovno pokrenuti prošle godine zahvaljujući skromnim sredstvima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta namijenjenim trajnoj istraživačkoj djelatnosti Instituta te se nadamo da će se istraživanja nastaviti i u narednim godinama“, rekao je Šakić te dodao kako je jedan od ciljeva ponuditi i mišljenje javnosti o temama kojima se politika i mediji bave.

Iako je istraživanje usmjereno prvenstveno na prikupljanje empirijske građe za znanstveno publiciranje, rezultati mogu biti zanimljivi ne samo stručnoj, nego i široj javnosti. Pilarov barometar tek marginalno obuhvaća probleme na koje su usmjerena istraživanja sličnog naziva (Cro barometar, Cro demoskop, Eurobarometer). Tematski mu je raspon, zbog namjene, drukčiji i širi. Područja će se svake godine mijenjati, uz povremena ponavljanja onih tema koje omogućuju praćenje relevantnih društvenih trendova.

Podatak da građani i građanke opću situaciju u Hrvatskoj doživljavaju kao lošu, ne predstavlja nikakvu novinu u odnosu na prošlu godinu, ali i na 2008. kada je istraživanje prvi puta provedeno. Također, građani nisu toliko optimistični što se tiče poboljšanja opće situacije u naredne dvije ili tri godine te 39 posto građana smatra kako će ona ostati uglavnom ista, dok su nešto optimističniji što se tiče osobne situacije za koju trećina smatra da će se donekle poboljšati.

Što se tiče povjerenja u institucije, vojska i crkva dalje prednjače te kako navodi Stanko Rihtar iz Instituta Ivo Pilar, takva situacija je nepromijenjena od 90-ih godina. Najmanje povjerenja građani imaju u političke stranke i Vladu RH.

“Povjerenje u institucije je dosta nisko, ali i to je kontinuirano i stabilno. Potrebna je velika društvena promjena da bi to variralo. Prošle godine smo rezultate uspoređivali s rezultatima europskih društvenih istraživanja gdje se pokazalo, što se tiče zemalja koje su sudjelovale u istraživanju, da je povjerenje u institucije u Hrvatskoj pri dnu europske ljestvice te se to nije promijenilo i ove godine“, objašnjava Rihtar te naglašava kako u odnosu na prošlu godinu kod parametara koji se kontinuirano prate nema bitnijih pomaka te da je javnost, nazovimo stabilna.

institucije
Unatoč predizbornim špekulacijama i nagađanjima o potencijalnoj fašizaciji društva, zaokretanju prema desnim ili lijevim političkim ekstremima, rezultati Pilarovog barometra pokazuju kako prevladava prosjek centra, ali je važno naglasiti kako se četvrtina ne svrstava na skali lijevo-desno. Gledajući izborne preferencije, kako kaže Rihtar, one gotovo pa projiciraju izlaznost na posljednjim parlamentarnim izborima gdje je izašlo oko 50 posto građana. Prema rezultatima 21 posto bi se opredijelilo za istu opciju, dok broj onih koji ne bi izašli na izbore iznosi 52. 7 posto.

Posebni dio zauzimaju aktualna pitanja među kojima su se ove godine našli branitelji, kao i prosvjedi u Savskoj 66, stav o protuprosvjedima, koncesija i prodaja državnih dobara, referendumi, pitanja lustracije, antifašizma, manjina i namjera iseljavanja.

Većina se slaže kako je potrebno objaviti registar branitelja te da su branitelji zaslužni za uspostavu neovisne i demokratske Hrvatske, ali i da postoji mnogo lažnih branitelja. Procjenjujući opravdanost prosvjeda u Savskoj 66, 30 posto građana smatra kako on uopće nije opravdan, dok 14 posto smatra da je on u potpunosti opravdan. Gledajući cjelokupne rezultate tog pitanja dolazi se do zaključka kako postoji polariziranost društva po tom pitanju. Što se tiče politiziranosti prosvjeda, ali i protuprosvjeda, rezultati pokazuju kako se većina ne slaže s tom tvrdnjom ili se ne može opredijeliti. Pri tome je važno naglasiti kako su to rezultati istraživanja koje je provedeno u travnju tako da ih donekle treba uzimati s rezervom.

antifasizam
Na pitanje o prodaji i davanja u koncesiju državnih dobara poput izvora vode, šuma, poljoprivrednih zemljišta i Jadranskog mora većina građana je protiv, što se djelomično i nastavlja na pitanje referenduma.

Tako je 52.8 posto građana protiv eksploatacije nafte u Jadranu, 68.5 posto protiv davanja autocesta u koncesiju, dok je 60 posto građana smatra kako je potrebno uvesti preferencijalno glasovanje, ali po pitanju ustavnog rješavanja statusa branitelja, građani su podijeljeni kao i po pitanju braniteljskih prosvjeda.

Svakako je zanimljiv stav građana po pitanju antifašizma te samo 9.1 posto građana smatra da su antifašisti demokratski orijentirani i tolerantni prema drukčijim političkim opredjeljenjima, a 25.6 posto smatra da jesu i nisu, a 27 posto da nisu uopće. Više od trećine smatra da su skloni isticanju političkih podjela koje pripadaju prošlosti, dok četvrtina smatra da su u službi postizanja stranačkih ciljeva. Trećina građana ne vidi antifašizam kao doprinos razvoju demokracije u Hrvatskoj, ali jednako toliko građana se ne može opredijeliti za odgovor.

opce_stanje
Također je indikativan stav da 45 posto građana smatra kako nacionalne manjine u Hrvatskoj imaju onoliko prava koliko trebaju imati. Gledajući aktivnost građana i građanki u nekoj od nevladinih organizacija i po pitanju volontiranja, možemo reći da su rezultati porazni jer je samo 10 posto građana član ili članica neke od udruga, dok je nešto više od 10 posto njih volontiralo u posljednjih godinu dana.

“Gledajući rezultate iz 2014. i ove iz 2015. godine, nema nekih značajnih razlika i rezultati su vrlo očekivani“, govori nam Rihtar i dodaje kako je jedina promjena da se osobna situacija u društvu smatra nešto pozitivnijom u odnosu na prošlu godinu.

S obzirom na to da su rezultati dali zanimljive podatke o stavovima građana po pitanju aktualnih pitanja, među kojima je i eksploatacija nafte u Jadranu, zamolili smo Rihtara da komentira koliko bi to trebalo biti indikativno vladajućim strukturama koje će u konačnici donijeti odluku po tom pitanju jer zasada odbijaju mogućnost izlaska građana na referendum. “Rezultati pokazuju kako su građani većinom protiv prodaje i davanja u koncesiju državnih dobara, ali i da je više od pedeset posto građana protiv eksploatacije nafte u Jadranu. Ova istraživanja bi i trebala služiti političkim elitama da donesu racionalne političke odluke u skladu sa stavovima građana, ali ako će se odluke u Saboru donositi voluntaristički, onda ovakva istraživanja i nisu potrebna“, zaključuje Rihtar.

 

Izvor: H-ALTER

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email