Nikolina Bunčić: Bijeg mladih od identiteta

Piše: P-portal.net

Aktivistica iz Krnjaka, polaznica Političke akademije SNV-a: Kad bi više mladih pokazivalo veću želju za angažiranje u radu srpske zajednice, bilo bi lakše, ali dosta mladih bježi od svog identiteta. …

Aktivistica iz Krnjaka, polaznica Političke akademije SNV-a: Kad bi više mladih pokazivalo veću želju za angažiranje u radu srpske zajednice, bilo bi lakše, ali dosta mladih bježi od svog identiteta. Naravno, to je pitanje cijele srpske zajednice u Hrvatskoj.

U kakvoj su situaciji mladi u Krnjaku?

Demografska slika je loša jer mladi odlaze; odlaze mlade obitelji s djecom. Studiram socijalni rad, na četvrtoj sam godini i upravo se zato nakon studija želim vratiti u Krnjak kako bih onima koji su ostali pomogla u borbi sa njihovim svakidašnjim problemima istraživanjem njihovih potreba, i nastojat ću odgovoriti na njih na što bolji način, ne samo s mladima nego i sa svima. Naravno, nitko nikoga ne može zadržati, ali ako se ljudima poboljšaju uvjeti egzistencije, oni koji su mislili na odlazak mogu se predomisliti. A nije ni čudno što se razmišlja o odlasku jer se mlade obitelji se najčešće bave poljoprivredom, imaju svoj OPG i od toga žive. Oni koji završe srednju školu nastoje se zaposliti u Karlovcu ili u nekoj drugoj okolnoj općini, sve zavisi od toga koliko je njihovo zanimanje traženo i da li tamo ima posla. A oni koji su išli na fakultete masovno ostaju u gradovima i ne žele se vratiti. Ako se i vrate, opet putuju na rad u gradove i ne žive od poljoprivrede, a onda se zbog odvojenosti ili nedostatka vremena ne žele ili ne mogu baviti svojom zajednicom.

Koliko općina pomaže mladima, ali i svim svojim stanovnicima?

Otkako je načelnik postao Dejan Mihajlović, osjeća se veći rad u općini koja se aktivirala na ispunjavanju potreba svojih stanovnika. U pogledu pisanja projekata, apliciranja za sredstva domaćih fondova i fondova EU, općina Krnjak je jedna od najjačih u Karlovačkoj županiji. Projekti se većinom odnose na poljoprivredu jer ljudi većinom žive od toga, ali dosta ima i onih vezanih uz školu, igrališta, unapređenje okoliša, bilo da se na njima radi ili su u pripremi. Što se tiče mladih, nude se i razni društveni programi, ali se mladi ne odazivaju previše. Kad bi više mladih pokazivalo veću želju za angažiranjem u radu srpske zajednice, bilo bi lakše, ali dosta mladih bježi od svog identiteta i juri dalje. Naravno, to je pitanje cijele srpske zajednice u Hrvatskoj. Postoji pododbor Prosvjete koji ima folklornu, recitatorsku i plesnu sekciju za mlade i za stare. To je dobro jer se mladi druže, zajedno putuju i zajedno rade na svom identitetu, predstavljaju svoje običaje u drugim dijelovima Hrvatske i drugim zemljama.

Koliko ste uključeni u aktivnosti zajednice?

U svojoj općini pomažem koliko mogu u ‘Prosvjeti’, dok sam ranije išla na folklor u Zagrebu. Moje mi obaveze, nadam se privremeno, ne dozvoljavaju da se time bavim više, ali nadam se da ću se ponovo jače uključiti u rad. Što se tiče mojih budućih aktivnosti, u Krnjaku postoji neprofitna udruga ‘Breza’ koja se bavi marginalnim skupinama. Ona je prije bila aktivnija i surađivala je sa Centrom za civilne inicijative gdje sam bila na praksi i tako znam o ‘Brezi’ koja se sada stabilizira. Nadam se da ću se uspjeti priključiti toj udruzi u smislu rada u zajednici i pisanja projekata.

Kad ste spomenuli marginalne skupine, tko su one u općini?

S obzirom na sadašnje prilike u društvu i gospodarstvu, ispada da su to i mladi i stari i žene. Tu mislim i na žene poljoprivrednika, odnosno vlasnika OPG-ova koje bi trebale ostvarivati prava preko svojih muževa, ali to je ovisno o mnogo čemu, tako da je njihov status prilično nezavidan. Recimo, zdravstveno osiguranje se vodi preko muža, ako ga on uplaćuje. Osim toga, s obzirom na to da se one tradicijski moraju brinuti za djecu, a kako je ovo ruralan kraj, i za baštu, u manjoj su mogućnosti da traže posao.

Otkud Vi na Političkoj akademiji SNV-a?

Od polaznika prethodnih generacija čula sam što je akademija i kako funkcionira, pa sam se prijavila. Na samoj akademiji je super, stječemo jako puno novih znanja, proširujemo dosadašnja i upoznajemo se međusobno. Kako dolazimo iz različitih dijelova Hrvatske, tako se upoznajemo s problemima i životnim pričama ljudi iz drugih krajeva. Ono što sam čula na akademiji koristit će mi jako puno jer se, kako sam ranije rekla, planiram vratiti u svoju zajednicu i raditi s ljudima. Stekla sam jako puno znanja, a u svakom slučaju stekla sam poznanstva za koja vjerujem da će mi pomoći u angažmanu u svojoj zajednici.

 

Izvor: Novosti, autor: Nenad Jovanović


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: