Na osnovu istraživanja u sklopu projekta „Raspored naseljenosti i kretanje srpskog stanovništva u Hrvatskoj (1880 – 2011)” donosimo sažeti prikaz razvoja stanovništva u Hrvatskoj po gradskim naseljima, kao presjek kroz 12 provedenih cenzusa.  Iz većeg broja gradskih naselja odabrali smo, u prvom redu, one najveće po broju stanovnika i nekoliko karakterističnih po većem udjelu srpskog stanovništva u njima 1991. godine. Od 12 cenzusa, odabrali smo one koji na neki način obilježavaju  „epohu“ – početak, ulazak u novo stoljeće, početak i kraj najdužeg državno-pravnog razdoblja socijalističke Jugoslavije, te cenzus iz 2001. godine proveden u samostalnoj Republici Hrvatskoj.

Cjelokupna statistička građa koja se ovdje opisuje, sistematizirana i prilagođena čitateljima za korištenje u elektronskom obliku, može se vidjeti u Grafičkom prikazu narodnosnog sastava stanovništva Hrvatske od 1880. do 2011. godine.

Srbi u Daruvaru

Statistički podaci u dugom nizu cenzusa tokom 111 godina (do 1991. godine), pokazuju da se ukupno stanovništvo gradskog naselja Daruvara neprestano i postupno povećavalo i na kraju se uvećalo za preko sedam i pol puta (bazni indeks iznosi 759,78). Slično su se povećavala i dva glavna etnikuma u njemu tj. Hrvati i Srbi, s nekoliko odstupanja, ali s konačnim pozitivnim saldom (bazni indeks Hrvata iznosi 376,00, a Srba čak 2.569,17).

Međutim, diferencirani uvid u podatke, prema državno pravnim sistemima, pokazuje sasvim drugačija kretanja stanovništva, posebno gledano prema etničkoj strukturi. Najveće promjene registrirali su popisi 1900. i 1910. godine, kada su se ostale etničke skupine povećale za više od 5 odnosno 7 puta (bazni indeksi iznosi 499, odnosno 705) i tako postale većinsko stanovništvo s udjelom u ukupnom stanovništvu od preko 55%. Udio Hrvata se sveo na oko 36%, odnosno 37% (dok su prije imali preko 75%), a Srba na 6,8% (prije oko 8%). To je slučaj sličan vukovarskom, kada vladajući režim naseljavanjem „svojih“ stanovnika bitno mijenja etničku strukturu stanovništva.

Za vrijeme socijalističke Jugoslavije dešavaju se česte fluktuacije i stagnacije stanovništva u pojedinim razdobljima. Tako popisi iz 1953. i 1961. godine registriraju smanjenje stanovništva, ukupnog kao i prema etničkom sastavu. Dalji popisi bilježe blaga povećanja ukupnog stanovništva, oscilacije kod hrvatskog stanovništva (povećanje i opadanje) i stalna značajna povećanja kod srpskog stanovništva i ostalih narodnosnih skupina.

Za detaljna objašnjenja navedenih promjena potrebni su dodatni podaci iz popisa, a vjerojatno bi bila potrebna i dopunska istraživanja. Konačna bilansa ovog perioda do 1991. godine je povećanje ukupnog stanovništva za oko 1/3 (bazni indeks iznosi 133,33), malo smanjenje hrvatskog stanovništva za nešto manje od 7% (bazni indeks iznosi 93,77), veliko povećanje srpskog stanovništva preko dva puta (bazni indeks iznosi 229,21) i povećanje pripadnika drugih narodnosnih skupina stanovništva, s dosta oscilacija početkom ovog perioda do 1971. godine, za oko ½ (bazni indeks iznosi 143,70).

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine značajno se izmijenila demografska slika stanovništva gradskog naselja Daruvara, posebno u pogledu njegove etničke strukture.

Ukupno stanovništvo se 2001. godine uvećalo u odnosu na stanje iz 1991. godine za 67 stanovnika, a hrvatsko stanovništvo svoj udio podiglo je sa 36,80% na 59,55%, dok se srpsko stanovništvo prepolovilo, i svoj udio smanjilo sa 31,63% na 15,23% u ukupnom stanovništvu. Zajedno sve ostale narodnosne skupine 2001. godine smanjile su se za oko 1/5. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine Srba u gradskom naselju Daruvaru manje je u apsolutnom broju za 1.588 u odnosu na popis iz 1991. godine.

U istraživačkom projektu Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Zagreba „Raspored naseljenosti i kretanje srpskog stanovništva u Hrvatskoj (1880–2011)”  sudjelovali su: dr. sc. Svetozar Livada (voditelj), Vladimir Cvjetićanin, prof. i Nikola Lunić, prof. sa suradnicima