Razgovor s Brankom Sočancem, ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH
Vlada je 2012. osnovala Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina (spajanjem Ureda za ljudska prava i Ureda za prava nacionalnih manjina) kao stručnu službu koja obavlja poslove u vezi s ostvarivanjem utvrđene politike zaštite i promicanja ljudskih prava i prava nacionalnih manjina. Ured razmatra stanje ljudskih i manjinskih prava te sukladnost domaćeg zakonodavstva s odredbama Ustava i Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, kao i s međunarodnim instrumentima iz područja ljudskih prava. Posebno je važna suradnja Ureda s nadležnim ministarstvima i drugim tijelima državne uprave. Na čelu Ureda je Branko Sočanac, koji ističe da je Hrvatska postigla značajan napredak u zaštiti prava nacionalnih manjina, jer se kontinuirano unapređivala kultura multietničke tolerancije i suzbijao svaki oblik etničke ili vjerske netolerancije. Ipak, u pojedinim područjima, iz objektivnih razloga, ne možemo biti zadovoljni postignutim rezultatima.
P: Nedavno ste ugostili predstavnike izbjegličkih udruženja iz Hrvatske u Srbiji. Koji su zaključci tog sastanka?
O: Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina u siječnju je organizirao sastanak s predstavnicima Asocijacije izbjegličkih i drugih udruženja Srba iz Hrvatske i predstavnicima nadležnih državnih tijela RH. Cilj sastanka bio je upoznavanje s problematikom s kojom se suočavaju izbjegli Srbi, kao i s preprekama koje stoje na putu povratka u njihove domove u RH. Na sastanku se razgovaralo o još uvijek neriješenim problemima srpske nacionalne manjine vezano uz povratak, obnovu i njihovu integraciju u novoj sredini, o rješavanju statusnih pitanja, povratu imovine i obnovi spomenika kulture. Sastanak je održan na visokoj razini, uz sudjelovanje potpredsjednika Vlade i ministra unutarnjih poslova Ranka Ostojića, zamjenice ministra pravosuđa, predsjednika Savjeta za nacionalne manjine i ostalih nadležnih tijela. Nakon iznesenih problema s kojima se suočavaju Srbi povratnici, naglašeno je da Vlada RH čini sve da se poštuju prava svih građana bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost. Brojni problemi o kojima se razgovaralo, prije svega o rješavanju statusnih pitanja vezanih uz prebivalište i dobivanje osobne iskaznice, vlasnička prava nad zemljom, stanarsko pravo, rješavanje starih mirovina, vraćanje kulturnog blaga, problem tajnih optužnica, kako je zaključeno, treba rješavati sustavno putem nadležnih državnih tijela u RH, u čijem je djelokrugu navedena problematika.
PROMICANJE TOLERANCIJE
P: Kako ocjenjujete proces povratka i položaj Srba u Hrvatskoj?
O: O ovom pitanju bilo je riječi i na sastanku koji smo organizirali s predstavnicima Asocijacije izbjegličkih i drugih udruženja Srba. Predstavnica nadležnog državnog Ureda navela je da se već niz godina provodi program stambenog zbrinjavanja bivših nositelja stanarskog prava koji se žele vratiti u Hrvatsku. Postignuti su značajni pomaci, među kojima je prenošenje nadležnosti s Ministarstva regionalnog razvoja na urede državne uprave, a novoosnovani Ured za stambeno zbrinjavanje postao je drugostupanjsko tijelo. Postupak stambenog zbrinjavanja bivših nositelja definiran je Uredbom Vlade po kojoj se izjednačavaju bivši nositelji izvan područja posebne državne skrbi s onima koji su na području posebne državne skrbi. To donosi veću transparentnost i veću sigurnost za tražitelje stanarskog prava. Od početka procesa povratka pa do danas, u Hrvatskoj je evidentirano ukupno 354.685 povratnika, i to 221.405 povratnika bivših prognanika, većinom obitelji hrvatske nacionalnosti, 133.280 manjinskih povratnika, većinom obitelji srpske nacionalnosti (93.963 iz Republike Srbije, 14.362 iz BiH i 24.955 raseljenih osoba u hrvatskom Podunavlju). Treba napomenuti da se program obnove i program stambenog zbrinjavanja ne vodi prema nacionalnoj pripadnosti. Od početka provedbe programa obnove i programa stambenog zbrinjavanja do danas, temeljem Zakona o obnovi i Zakona o područjima posebne državne skrbi u dijelu modela isporuke građevinskog materijala, ukupno je na području RH obnovljeno 162.626 stambenih jedinica, od čega 149.643 stambene jedinice kroz program obnove i 12.983 stambene jedinice kroz program stambenog zbrinjavanja dodjelom građevnog materija za popravak, obnovu i izgradnju objekata u privatnom vlasništvu.
P: Po kojim je osnovama diskriminacija Srba u Hrvatskoj najčešća i kako je spriječiti?
O: Prema posljednjim raspoloživim podacima Ureda pučkog pravobranitelja kao središnjeg tijela za suzbijanje diskriminacije, tijekom 2012. godine (izvješće za 2013. je u izradi) otvorena su 202 diskriminacijska predmeta, od čega se njih 60 (29,7 posto) odnosilo na diskriminaciju na osnovu rase ili etničke pripadnosti, boje kože i nacionalnog podrijetla, a pet pritužbi upućeno je zbog diskriminacije temeljem vjere. Posebna pažnja se pridaje dvjema nacionalnim odnosno etničkim manjinama, romskoj i srpskoj, stoga što se pripadnici ovih dviju manjina najčešće pritužuju na diskriminaciju temeljem etničke pripadnosti odnosno nacionalnog podrijetla, a osim brojnosti pritužbi, i izvješća međunarodnih organizacija, njihovih tijela i EU-a ove dvije nacionalne manjine izdvajaju kao najviše izložene diskriminaciji u RH. Kod srpske nacionalne manjine najsloženiji su problemi kod ostvarivanja prava na stambeno zbrinjavanje bivših nositelja stanarskog prava. Loše stanje gospodarstva u regiji, visoka razina nezaposlenosti i duljina postupaka glavne su prepreke povratku. Također, Ured pučkog pravobranitelja izvješćuje da su uočene određene diskriminatorne prakse vezane uz slučajeve odobravanja dvojnog državljanstva. Vlada putem nadležnih tijela kontinuirano provodi različite aktivnosti u području razvijanja tolerancije prema različitosti i suzbijanju diskriminacije. Brojni održani seminari, okrugli stolovi i savjetovanja doprinijeli su informiranju pripadnika nacionalnih manjina, ali i šire javnosti o promicanju tolerancije i suzbijanju diskriminacije. Putem institucija koje su nadležne za organizaciju i provedbu izobrazbe zaposlenih u državnoj i javnim službama provode se organizirani oblici informiranja i izobrazbe svih zaposlenih radi upoznavanja s odredbama propisa o zaštiti nacionalnih manjina, suzbijanju diskriminacije i promicanju tolerancije.
DRŽAVNA UPRAVA NEDOSTIŽNA
P: Donesen je niz zakona koji dobrim dijelom uređuju promjenu položaja i prava Srba u Hrvatskoj: Zakon o prebivalištu, Zakon o poljoprivrednom zemljištu, Zakon o PPDS-u…
O: Zakonom o područjima posebne državne skrbi i Uredbom o utvrđivanju statusa bivših nositelja stanarskog prava i članova obitelji, te uvjetima i postupku njihovog stambenog zbrinjavanja, Hrvatska je regulirala sve pravne mehanizme kako bi se zaštitili interesi povratnika srpske nacionalne manjine. Odlukom o prodaji stanova u vlasništvu RH i Odlukom o prodaji stanova u vlasništvu RH na području hrvatskog Podunavlja, bivšim nositeljima stanarskog prava omogućen je otkup stanova po povoljnijim uvjetima u odnosu na tržišnu vrijednost stanova. Što se tiče nekih otvorenih pitanja vezanih uz pripadnike srpske nacionalne manjine, odnosno izbjeglice i povratnike (prebivalište, legalizacija, poljoprivredno zemljište, mirovine i sl.), želim istaknuti da se ona rješavaju putem nadležnih institucija. Rješavanje konkretnih pitanja ovisi o brojnim okolnostima, prije svega objektivnim, kao što su nepovoljna ekonomska kretanja, pa do subjektivnih, koje ponekad treba tražiti u lokalnoj sredini.
P: Često se govori da je Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina dobar, ali da se ne primjenjuje u praksi te da ga je potrebno mijenjati. Što mislite o tome?
O: Unatoč nepovoljnoj gospodarskoj i socijalnoj situaciji, kao i objektivnim okolnostima, može se konstatirati zadovoljavajući napredak u većini područja. Najveći napredak je postignut u onim područjima u kojima se redovito postiže visok stupanj provedbe Ustavnog zakona, a to je područje odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalnih manjina, kulturne autonomije, ostvarivanja vjerskih prava, zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina u predstavničkim i izvršnim tijelima jedinica lokalne i područne samouprave, provedbe Nacionalnog programa za Rome i pripadajućeg Akcijskog plana, te područje razvoja tolerancije prema različitosti i suzbijanja diskriminacije. Moram naglasiti da u pojedinim područjima zaštite pripadnika nacionalnih manjina ne možemo biti zadovoljni postignutim rezultatima. Aktivnosti u području službene i javne uporabe jezika i pisma nacionalnih manjina i zapošljavanja državnih službenika u tijelima državne uprave, iz objektivnih okolnosti, nisu rezultirale željenim učincima. I dalje je na snazi Odluka o zabrani novog zapošljavanja državnih službenika i namještenika iz prosinca 2009., što je općenito rezultiralo manjim brojem novih zapošljavanja u tijelima državne uprave tijekom proteklih godina, pa i manjim brojem novozaposlenih pripadnika nacionalnih manjina. U području službene i javne uporabe jezika i pisma nacionalnih manjina, unatoč tome što je Naputak za dosljednu provedbu Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u RH donesen 1. ožujka 2012., nisu se provodile planirane aktivnosti. Razlog tome je kašnjenje u obradi i objavi službenih rezultata Popisa stanovništva 2011., a koji su relevantni za utvrđivanje koje su lokalne jedinice u obvezi urediti u svojim statutima uporabu manjinskog jezika i pisma. Službeni rezultati Popisa stanovništva 2011. objavljeni su tek 17. prosinca 2012. godine.
Što se tiče eventualne promjene Ustavnog zakona, treba naglasiti da su u njega ugrađeni najviši standardi zaštite nacionalnih manjina i da on predstavlja dobar normativni okvir i pravni temelj za ostvarivanje cjelovite zaštite prava pripadnika nacionalnih manjina. Problemi u provedbi Ustavnog zakona rješavaju se izmjenama i dopunama odgovarajućih propisa te intenziviranjem aktivnosti posebno u područjima u kojima postoje poteškoće. Tome doprinosi i provedba mjera iz Akcijskog plana za provedbu Ustavnog zakona.
FINANCIJSKE POTPORE
P: Ljudska prava su temeljna vrijednost EU-a. Hoće li ostvarivanje ljudskih i nacionalnih prava Srba biti bolje ili lošije sada kada je Hrvatska članica EU-a ili će se kretati stazama koje su uhodane prethodnih godina?
O: U procesu pristupanja EU-u i ispunjavanju kriterija za članstvo Hrvatska je postigla značajan napredak u zaštiti prava nacionalnih manjina, što je ocjena mnogih međunarodnih tijela, a ne samo nas samih. Kontinuirano se unapređivala kultura multietničke tolerancije i suzbijao svaki oblik etničke ili vjerske netolerancije, a posebno govora mržnje u javnom prostoru i medijima. U proteklom razdoblju osigurana je visoka razina prava pripadnicima svih nacionalnih manjina, sukladno Ustavu, odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i posebnim zakonima i drugim propisima, kao i najvišim međunarodnim standardima. Ulaskom u EU Hrvatska se obvezala na poštivanje i zaštitu ljudskih prava i prava nacionalnih manjina. Također, izdvajaju se značajna financijska sredstva iz državnog proračuna za programe udruga i ustanova srpske nacionalne manjine, kao i sredstva za rad srpskih institucija u Hrvatskoj. Ta su sredstva usmjerena za očuvanje i razvijanje nacionalnog, kulturnog, jezičnog i vjerskog identiteta srpske nacionalne manjine. Osim toga, o zaštiti prava srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj i hrvatske nacionalne manjine u Republici Srbiji potpisan je bilateralni sporazum između dviju država. Preporuke o provedbi tog bilateralnog sporazuma prate se putem Mješovitog međuvladinog odbora za provedbu sporazuma, u kojem su uz predstavnike nadležnih tijela i relevantni predstavnici nacionalnih manjina u dvjema državama. Hrvatska će kao punopravna članica EU-a nastaviti s brojnim aktivnostima usmjerenima ka jačanju pozicije nacionalnih manjina, pa tako i srpske. U EU unosimo jedan dobar model rješavanja problematike nacionalnih manjina koji je već prepoznat i spremni smo podijeliti naša iskustva s drugim zemljama EU-a, posebice onima u široj regiji.
P: Niste bili prisutni u medijima tokom antićirilične kampanje. Zašto?
O: Ured svakodnevno komunicira s predstavnicima nevladinih udruga, pisanim putem ili telefonom, i u suradnji s nadležnim institucijama pokušava riješiti upite vezane uz ostvarivanje prava nacionalnih manjina. Točno je i da sve naše aktivnosti nisu praćene putem medija. Ured je imao brojne aktivnosti tijekom 2013., kada smo organizirali pet međunarodnih skupova vezanih uz ostvarivanje prava nacionalnih manjina. O kampanji koja je bila usmjerena protiv prava na dvojezičnost mogu ponovno naglasiti da Ured osuđuje sve incidente kojima se krše temeljna ljudska prava i prava nacionalnih manjina. S tim u vezi, Ured je u suradnji sa Savjetom za nacionalne manjine u prosincu prošle godine u Hrvatskom saboru organizirao jednodnevni seminar o provedbi Okvirne konvencije Vijeća Europe za zaštitu nacionalnih manjina. Seminar je organiziran s ciljem da se potakne javna rasprava o provedbi navedene Konvencije, a s obzirom na aktualna događanja posebno se govorilo o pravu nacionalnih manjina na ravnopravnu službenu uporabu jezika i pisma, koje se jamči Okvirnom konvencijom za zaštitu nacionalnih manjina i Europskom poveljom o regionalnim ili manjinskim jezicima, kao obvezujućim dokumentima. O tome su uz zastupnike nacionalnih manjina govorili i stručnjaci Vijeća Europe, napominjući da se pravo na uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina ne može smanjivati, jer se RH kao stranka Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina i Europske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima obvezala na poštivanje i promicanje tih prava.
