Mirno uživanje vlasništva

Piše: Slađana Čanković, dipl. iur. / P-portal

S bivšom suprugom suvlasnik sam stana. Zbog izuzetno loših i napetih međuljudskih odnosa morao sam napustiti stana prije 15 godina. Od tada samo ona koristi taj stan. Promijenila je bravu. …

S bivšom suprugom suvlasnik sam stana. Zbog izuzetno loših i napetih međuljudskih odnosa morao sam napustiti stana prije 15 godina. Od tada samo ona koristi taj stan. Promijenila je bravu. Sprječava me u korištenju nekretnine i u namjeri da se ista proda. U međuvremenu živim kao podstanar. Ona, također, zna da u vlasništvu nemam niti jednu drugu nekretninu i da zbog takvog njenog ponašanja trpim veliku štetu. Da li mogu od svoje bivše supruge potraživati naknadu štete koju mi je prouzrokovala nemogućnošću raspolaganja stanom?

Dejan N., Zagreb

Članak 165. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (pročišćeni tekst N.N. br. 81/2015 u daljnjem tekstu Zakon o vlasništvu) glasi: “Nepošteni posjednik tuđe stvari mora je predati vlasniku ili osobi koju taj odredi te naknaditi sve štete koje su na njoj nastale i sve koristi koje je imao za vrijeme svojega posjedovanja, pa i one koje bi stvar dala da ih nije zanemario.”

Prema recentnoj sudskoj praksi koja se nedvojbeno o tome izjasnila proizlazi da je obveza nesavjesnog posjednika da vlasniku plati naknadu za korištenje njegove stvari. Ukoliko izazovete sudski spor na vama će biti teret da dokažete, kao prvo, to da vas je vaša bivša supruga svojim radnjama ili propustima onemogućili u suposjedu korištenja idealnog dijela predmetnog stana, te da je ista nepošteni posjednik vašeg idealnog dijela suvlasništva na predmetnom stanu.

Zakon o vlasništvu u članku 18 st. 3 regulira pojam poštenog i nepoštenog posjednika:

“(3) Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada. (4) Ako je u sporu o pravu na posjed pravomoćno odlučeno da pravo na posjed ne pripada posjedniku, njegov je posjed nepošten od časa kad je primio tužbu; to na odgovarajući način vrijedi i kad je o pravu na posjed konačno odlučilo drugo nadležno tijelo ili sud u nekom drugom postupku.”

Način utvrđivanja visine naknade koju je nepošteni posjednik dužan isplatiti vlasniku stvari u vezi s njezinim korištenjem nije reguliran Zakonom o vlasništvu, iako su pravni temelj i pravo na naknadu tih troškova utvrđeni Zakonom o vlasništvu.

Stoga su u tom dijelu pravni odnosi između vlasnika i nepoštenog posjednika obveznopravne naravi, zbog čega će se primjenjivati pravila o stjecanju bez osnove iz članka 1111 Zakona o obveznim odnosima (N.N. br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18) koji glasi: “(1) Kad dio imovine neke osobe na bilo koji način prijeđe u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u nekom pravnom poslu, odluci suda, odnosno druge nadležne vlasti ili zakonu, stjecatelj je dužan vratiti ga, odnosno, ako to nije moguće, naknaditi vrijednost postignute koristi.”

Prema tome, pravna teorija definira nepoštenog stjecatelja kao takvog, ako je isti znao ili je prema okolnostima rabeći pozornost prosječnog pozornog čovjeka mogao znati da se neosnovano obogatio na račun osiromašenog.

U tijeku postupka dokazivat ćete činjeničnu tvrdnju, a kako smo već naveli u ovom tekstu, kao prvo, to da vas je vaša bivša supruga svojim radnjama ili propustima onemogućila u suposjedu korištenja, da je vaša bivša supruga nepošteni posjednik, da ne plaća naknadu za korištenje tuđe stvari u svoju korist. Naknadu koju potražujete odredit ćete kao naknadu u visini najamnine koju bi ostvarivali da ste taj stan iznajmili nekom trećem. U tome se ogleda korist korištenja tuđe stvari, a na vašu štetu.

U kontekstu cjelokupne situacije u kojoj se nalazite svakako se možete pozivati na povredu ustavnih i konvencijskih prava iz članka 48. Ustava Republike Hrvatske i članka 1. Protokola 1 Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kojim odredbama se regulira ljudska prava mirnog uživanja vlasništva.

Vlasništvo o kojemu je riječ u ovom slučaju odnosi se na mirno uživanje vlasništva s obzirom na to da je nesporno da ste vlasnik predmetnog stana i da vam je od određene osobe onemogućeno raspolaganje svojim vlasništvom kao i korištenje i mirno uživanje vlasništva.


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: