Što je mikoriza i koji je njen učinak na vinovu lozu?

Ranko K., Knin

Često se pitamo zašto je uvijek boljeg i ljepšeg okusa i mirisa bakino grožđe sa stare loze u sjevernoj Dalmaciji. Ili zašto je mirisnija jabuka ubrana u voćnjaku naše bake u Lici. Naši djedovi i pradjedovi koji su podizali te nasade vinove loze i jabuke vjerojatno nisu ni znali da su kultiviranjem zemlje spajali kilometarske niti mikoriznih gljiva s korijenima drugih biljaka i da su upravo ta spajanja zaslužna za okus, miris i kvalitetu te loze ili jabuke.

Mikoriza je zapravo novi/stari trend u poljoprivredi. To je simbioza korijena fotoautotrofnih biljki i micelija mikoriznih gljiva koje pojačavaju prehranu biljke. Te gljive kroz cijeli razvoj usavršavaju svoj organizam kako bi se što bolje prilagodile biljci. U toj simbiozi gljive imaju idealne uvjete za rast sa stalnom zalihom ugljikohidrata od biljke, a zauzvrat gljiva snabdijeva biljku fosforom i drugim mineralima te vodom. Također, štiti biljku od štetnih metala i soli.

U mikoriznoj simbiozi s gljivama koegzistira većina biljaka koje nastanjuju kopneni sustav. Mikoriza također igra vrlo značajnu ulogu u kruženju hranjiva unutar ekosustava, ali i štiti biljku od različitih oblika stresa, uzrokovanih vanjskim ili unutarnjim faktorima. No intenzivni uzgoj bilja uništava prirodnu mikorizu zbog prekomjerne upotrebe umjetnog gnojiva, kemijskih sredstava, sterilizacije tla i sadnica i sl.

Prema načinu simbioze razlikujemo ektomikorizu i endomikorizu, ali i neke druge manje česte vrste simbioza gljiva i biljaka. Kod ektomikorize micelij formira gust omotač oko korijena biljke. Hife se šire iz tog omotača u tlo i znatno povećavaju upijanje vode i minerala iz tla. Kod endomikorize nema gustog omotača oko korijena, već je potreban mikroskop da bi se vidjele sitne hife koje se šire iz korijena u tlo. Ovaj tip mikorize puno je češći, pa ga nalazimo u simbiozi s više od 90 posto biljnih vrsta.

Mikoriza se prilikom sjetve može pomiješati sa sjemenom. Ukoliko je sjeme grubo, gljive će same prionuti na sjeme kulture koju sijemo, a kod glatkog sjemena primjenjuje se prirodno ljepilo. Kod presadnica korijen se može umakati u suspenziju. Mikoriza višestruko povećava površinu korijenovog sustava, a sposobna je regulirati i pH tla, također smanjuje potrebe za navodnjavanjem i gnojidbom, a povećava otpornost na negativne okolinske faktore.

Primjena ektomikoriznog cjepiva u vinogradarstvu ima prije svega ekonomski značaj jer je mikorizirana vinova loza otpornija na sušu, razne bolesti i patogenost korijenskog sustava. Također, pospješuje rast vinove loze. Jednom nacijepljeni živi micelij u vinogradu ostaje tokom cijelog života vinove loze, a sama mikorizacija se može vršiti već u rasadnicima, što smanjuje troškove proizvodnje i popravlja kvalitetu rasadnog materijala. Kod sadnje vinove loze mikorizacija se vrši umakanjem korijena u suspenziju, a u postojećem vinogradu mikorizacija se vrši apliciranjem suspenzije u korijen biljke.

Mikoriza se može koristiti u svim poljoprivrednim sustavima, u konvencionalnoj, integriranoj i ekološkoj poljoprivredi. Jedina tvrtka u Hrvatskoj koja se bavi mikoriznim cjepivima je Bio-budućnost d.o.o., a sve mikorizne gljive s kojima raspolažu prikupljene su po hrvatskim regijama i samim tim prilagođene, adaptabilne i stabilne u prosječnim agroekološkim uvjetima naše zemlje.

 

 

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email