fbpx

Želim nešto više znati o osobinama i uzgoju paprene metvice, to jest mente.

Jovo R., Rujevac

Menta, metvica ili nana je najpoznatija ljekovita i aromatična biljka poslije kamilice. Menta ima jako dugu povijest, a kod nas je u upotrebi više od 2000 godina. Najčešće je koristimo u obliku čajeva, tinktura, eteričnog ulja, a mogu se koristiti i njeni suhi i svježi listovi. Najviše se upotrebljava u prehrani kao začinska biljka i u parfemskoj proizvodnji. Menta je također medonosna biljka. U Hrvatskoj se uzgaja na više od tisuću hektara godišnje, a može se uzgajati u svim proizvodnim područjima.

Na području Banovine pronalazimo je u velikim količinama kao samoniklu biljnu vrstu. Znanstveni naziv mente, tj. paprene metvice jest Mentha piperita L. Dolazi iz porodice Lamiaceae, usnače. Paprena metvica je višestruki sortni hibrid koji je nastao križanjem vrsta Mentha aquatica L. i Mentha spicata L. Danas se u proizvodnji koriste dva oblika metvice, a to su crna ili tamna metvica, Mentha piperita rubescens Camus koja u nas raste samoniklo i Mentha piperita var. officinalis Sole f. pallescens Camus, bijela ili zelena metvica.

Menta je višegodišnja biljka koja prezimljuje uz pomoć vriježa. Korijen joj je slabo razvijen sa žilicama 3 do 5 cm ispod površine tla. Vriježe su razgranate, bijele boje, duge do 50 cm, a promjera 4 do 8 mm. Biljka se uz pomoć vriježa, tj. vegetativno i razmnožava. Stabljika je kvadratnog presjeka, boje antocijana, visine do 120 cm, razgranata je i grmolika, a listovi su nasuprotni, na kratkim peteljkama. Svaka grana završava klasastim cvatom sastavljenim od 6 do 7 svijetlo ljubičastih cvjetova. Plod je sitni tamnosmeđi kalavac, koji se sastoji od četiri jednosjemena plodića.

Menti je za rast i razvoj potrebna umjerena klima s dosta vlage i topline. Uspijeva na vlažnim i dubokim, ali plodnim tlima. Prvi izboji na vriježama javljaju se već kod 2 do 4 ºC, a izdrže temperature i do minus 8 ºC. Menta intenzivno raste kod temperatura od 10 ºC. Za nakupljanje eteričnog ulja najbolje su temperature od 18 do 22 ºC, kod temperatura viših od 25 ºC povećava se sadržaj eteričnog ulja, ali se snižava sadržaj mentola. Dobro podnosi niske temperature i do minus 30 ºC pod snijegom.

Menta se uzgaja u plodoredu, a na istu površinu dolazi nakon 5-6 godina. Tlo ostavlja bez korova, a najbolje predkulture su mahunarke i okopavine. Biljka troši najviše hraniva za vrijeme cvatnje, a u jesen je potrebno unijeti u tlo 30-40 t/ha stajnjaka. Ovisno o opskrbljenosti tla hranjivima, pri osnovnoj obradi tla unosi se 30-50 kg/ha N, 100-120 kg/ha P2O5 i 130-160 kg/ha K2O.

Kod nas se menta sadi u jesen, a priprema tla počinje nakon žetve predkulture prašenjem strništa. Po potrebi se obavlja još jedno plitko oranje kako bi se uništili korovi, a duboko oranje se obavlja na dubini do 35 cm. Za sadnju se biraju dobro razvijene vriježe bez primjesa korovskih vrsta, dužine 8 do 20 cm. Vriježe se dezinficiraju umakanjem u otopinu fungicida, a od pripreme do sadnje pripremljenih vriježa ne smije proći više od 18 sati i moraju se držati u hladu do sadnje kako ne bi izgubile životnost. Menta se sadi na način da se vriježe polažu u tlo na dubinu 8 do 10 cm, a sadnja se obavlja u jednom prohodu ili na način da se vriježe polažu u brazdu iza pluga na 12 cm dubine. Međuredni razmak je 65 cm, a na jedan hektar se upotrebljava 1000 do 2000 vriježa. S jednog hektara dobije se 5 do 8 tona sadnog materijala. Sama njega usjeva sastoji se u prihrani, navodnjavanju, zaštiti od korova, bolesti i štetnika. Dobro navodnjavan usjev mente može se kositi i do četiri puta godišnje, a vrijeme tehnološke zrelosti ovisi o namjeni.

Droga mente se dobiva košnjom prije cvatnje od 10 do 18 sati za topla i sunčana dana. Košnja se obavlja traktorskom kosom, a pokošena menta se suši. Od 5 kg svježe herbe dobije se 1 kg suhe herbe. Menta namijenjena destilaciji kosi se kasnije, a koristi se srednje osušena. Destilacija vodenom parom pri 6-7 atmosfera traje 2-3 sata. Prinos svježe herbe je 14-18 t/ha, a uz 2,5 posto eteričnog ulja dobije se oko 50 kg eteričnog ulja po hektaru.

 

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email