Medijsko izveštavanje u regionu sve gore, potrebna saradnja

Piše: P-portal.net

Profesionalizam u izveštavanju medija u regionu je sve lošiji, nedostaju dublji kontekst i kredibilni izvori, zbog čega je potrebno da se uspostavi zajednička medijska platforma, zaključeno je na panelu “Koliko …

Profesionalizam u izveštavanju medija u regionu je sve lošiji, nedostaju dublji kontekst i kredibilni izvori, zbog čega je potrebno da se uspostavi zajednička medijska platforma, zaključeno je na panelu “Koliko izveštavamo jedni o drugima i kako to može da se unapredi”, koji je održan u Sarajevu u organizaciji Saveta za regionalnu saradnju (RC C).

Predstavnici medija u regionu saglasili su se da su najveći problemi novinara u regionu politički i korporativni uticaji na izveštavanje, ali i socijalni i ekonomski status zaposlenih u medijima.

Migrantska kriza pokazala je koliko su naše zemlje povezane i koliki je značaj boljeg razumevanja, istakli su novinari i zaključili da bi trebalo da se osnuje zajednička platforma preko koje će se razmenjivati medijski sadržaj koji će biti iznad lokalnog i dnevnog izveštavanja.

Govoreći o medijskom izveštavanju u regionu direktorka novinske agencije Tanjug Branka Đukić ukazala je na činjenicu da su sve zemlje regiona u tranziciji i da su naše stvarnosti previše slične i politički i ekonomski, naročito ekonomski, i kulturološki, da bismo jedni drugima bili interesantni.

“Mi smo, prosto, jedni drugima neatraktivni”, rekla je Đukić i dodala da ne postoji u toj tranzicijskoj stvarnosti atraktivno za izveštavanje, recimo iz Bosne i Hercegovine, a da mi nemamo neku svoju sasvim sličnu muku.

“Zemlje iz kojih dolazimo pate od istih problema, previše ličimo da bi u našim medijima, na primer, bilo mesta da pored sudbine radnika železare u Smederevu izveštavamo o sudbini radnika u Zenici”, navela je ona.

To je, na žalost, skoro pa samo pitanje toponima, kaže Đukić, pogotovo u situaciji u kojoj mediji nemaju dovoljno novca.

Naravno da imamo osobenosti, o kojima treba izveštavati, ali se one najčešće svode na to da jedni o drugima izveštavamo incidentno, i to opskurno ili ogoljeno, banalno i tabloidno.

Ona je kao primer navela broj pregleda i preuzimanja snimka koji je Tanjug napravio kada je autobus srpske fudbalske reprezentacije kamenovan u Tirani pred revanš meč.

Taj snimak je, kako je navela, imao 26.000 pojedinačnih pregleda za samo nekoliko sati, a preuzele su ga sve televizije i portali koji su pretplaćeni na Tanjugovu video produkciju.

S druge strane, kako je dodala, reportaža o građanima koji se bore protiv mržnje, netolerancije i predrasuda, koja je urađena uz podršku Misije OEBS u Bosni i Hercegovini, medijima nije bila zanimljiva.

Đukić zato smatra da je ključno ne koliko izveštavamo jedni o drugima, već kako.

“Suština je da se mi dogovorimo, da pišemo samo istinu i da smo dobronamerni, jer suviše je nedobronamernosti u medijima, čak i izvesne zluradosti, neke atmosfere da su svi jedni drugima u regionu nešto dužni i taj pristup se reprodukuje i vidljiv je čak i kod mlađih generacija novinara koji nisu bili učesnici niti svedoci ratova, sankcija, bombardovanja…”, rekla je Đukić.

To je, primetila je, s kulturološkog i civilizacijskog aspekta naroda u regionu veoma opasno i time bi trebalo strateški da se pozabave vladin i nevladin sektor.

“Neke se stvari moraju pogurati, ako nam je stalo, a stalo nam je, jer smo u istom geografskom prostoru, previše smo pojedinačno mali i beznačajni u globalnim okvirima. Ne možete naterati medije da pišu o onom što ih ne intersuje, ali zato smatram veoma dobrim i značajnim specijalizovane emisije, poput projekta Okruženje”, zaključila je Đukić.

Dopisnik BHRT iz Brisela Elvir Bucalo kvalitet je doveo u vezu sa novcem i istakao da njegov nedostatak ima veliki uticaj na to kako će novinar da izveštava sa terena, navodeći primer da je tu potrebno platiti snimatelja, montažera, slanje materijala…

“Upravo je to razlog zašto svaki novinar ne može da pruži kvalitetnu informaciju”, smatra Bucalo.

Nada Bogetić iz podgoričkih Vijesti dodala je da saradnja među medijima postoji, ali da je problem izveštavanja iz regiona u tome što medijima nedostaju sredstva da plate dopisnike čije bi informacije bile kredibilne.

Pisac i novinar iz Beograda Voja Žanetić podvukao je da danas ne može da se govori o novinarstvu, već o obezbeđivanju sadržaja za medije, a da je novinar osoba koja stvara taj zadržaj.

On je objasnio na koji način bi trebalo da se pristupi stvaranju takve regionalne platforme putem startap-a.

Novinarka nedeljnika Vreme Tamara Skroža smatra da je za dobro izveštavanje medijima u regionu potrebna platforma koja će omogućiti da do novinara u jednoj državi dolaze informacije iz drugih, ali ne one koje se odnose na visoku politiku, već i one koje se bave životom običnih ljudi.

Dopisnik agencije Frans pres iz Prištine Ismet Hajdari rekao je da bi države u regionui trebalo da dokažu da mogu da međusobno da sarađuju, zaključivši: “kako ćemo, inače, dokazati da ćemo sarađivati sa 24 države, ako ne možemo kao susedi”.

 

Izvor: Tanjug


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: