Vjerojatno ste nedavno čuli priču o Martinu Shkreliju, čovjeku koji je kupio kompaniju koja je proizvodila lijek za liječenje bolesti nastalih zbog AIDS-a te digao cijenu lijeka za 5.000 posto. Cijeli Internet se digao na noge i osudio njegov potez nakon čega je i kandidatkinja Demokrata u Americi Hilary Clinton osudila te akcije i najavila veliku dodatnu regulativu na cijenu lijekova. Ukratko, priča u kojoj su društveni mediji ispravili, barem na jedan način, veliku nepravdu.

Ipak, čini se da ovo nije tako jednostavna priča i izgleda da je mladi Martin ne samo zlikovac iz nekog B-budžetnog špijunskog filma, već lik dostojan glavnih negativaca u filmovima o Jamesu Bondu. Kako bismo razumijeli cijelu priču – krenimo redom.

Martin Shkreli je manager hedge fonda u Americi. Zapravo je potomak albanskih i hrvatskih imigranata i rođen je 1983. godine u Brooklynu u New Yorku. Njegova prva startup kompanija Retrophin Inc je nastala 2011. godine s naglaskom na biotehnologiju. U rujnu 2014. Retrophin nabavlja prava na lijek Thiola koji se koristio za liječenje rijetke bolesti cystinurije na koju povećava cijenu za 20 puta. U listopadu, Shkreli napušta kompaniju i osniva drugu pod nazivom Turing Pharmaceuticals. Retrophin Inc ga tuži u kolovozu 2015. tvrdeći da je bilo malverizacija kod korištenja sredstava kompanije. Za samo financiranje Turing Pharamceuticals Shkreli je sam dao prvo financiranje (serija A) te je za tu rundu financiranja skupio 62,7 miliona dolara. U kolovozu 2015. kupuje od Impax Labaratorija za 55 miliona dolara prava na Daraprim, drogu koja se koristi u lječenju AIDS-a. Nakon toga objavljuje da će cijena terapije koja se koristila za liječenje toksoplazmoje (često nastaje kod pacijenata s AIDS-om) porasti s 13,50 USD na ogromnih 750 USD po piluli (povećanje od 5.000%).

Ta vijest nakon mjesec dana dolazi do društvenih medija i Hilary Clinton koja je u sred svoje kampanje za predsjednicu i mjesto glavnog kandidata američkih demokrata joj se ljulja zbog Bernieja Sandersa koji popularizira u SAD-u jako lijeve politike. Hilary Clinton objavljuje niz tweetova vezanih za ovu vijest i obećava jaku regulativu vezanu za podešavanje cijena biotehnoloških proizvoda.

Danas, Martin Shkreli objavljuje da će vratiti cijenu lijeka na početnu. Sve je dobro završilo zahvaljujući Internetu, društvenim mrežama i našem angažmanu. Ili možda ipak…

Daljnji dio teksta je temeljen na analizama s društvenih mreža, a prvenstveno reddita.
Što se desilo nakon što je Hilary Clinton objavila da će se uvesti jača regulativa na cijene lijekova? Financijska tržišta su osjetljiva i reagirala su vrlo burno! Cijena dionica kompanija koje se bave biotehnologijom su značajno pale. Razmjeri pada mogu se vidjeti na slici gdje se vidi da je došlo do pada NASDAQ biotehnološkog indexa sa 3.800 na 3.500, pad od skoro osam postotnih bodova!

Dobro, kako bi čovjek mogao zaraditi na tome što cijene dionica kompanija padaju? Da bismo to razumjeli potrebno je razumjeti koncept “short sellinga”. Potpuna financijska definicija je složena, ali može se ukratko definirati na sljedeći način: “Short selling je pojam koji označava kratku prodaju u kojoj investitor posuđuje dionice od brokera, prodaje ih i čeka da njihova cijena padne. Nakon toga ih kupuje natrag i vraća brokeru, a razlika mu ostaje u džepu. Naravno, profit je moguć ako cijena dionice pada, a u suprotnom investitor je u gubitku.”

Da je Martin dobar poznavatelj ove tehnike vidi se iz njegovog tweeta: “$VTL is a short. I think it goes down 80% in the next few weeks.”

VTL je zapravo oznaka za dionicu kompanije Vital Therapies Inc kojoj je dionica pala zbog neuspjelog testiranja jednog lijeka u kolovozu ove godine kao što se vidi iz sljedeće slike.

Sam Martin je napisao studiju vezanu za testiranje zbog koje je dionica tvrtke pala.

Ukratko, na svako short selling ulaganje u dionice biotehnoloških tvrtki povrat je oko osam posto. Ne čini se puno, ali na milijardu USD to je 80 miliona USD – preko noći.

Je li moguće da je pomno isplaniranim pokretanjem kampanje na društvenim mrežama isprovocirana reakcija političara u kampanji za predsjednika kako bi se zaradilo na short sellingu? Je li ono što se zapravo desilo, ne zapravo pravična pobjeda Interneta, već direktna i dobro smišljena manipulacija političara i tržišta kroz društvene mreže? Ako je odgovor potvrdan, onda bi glavni protagonist stvarno zaslužio ulogu u kakvom Bondovom filmu.