Triša i Čami: Sreća i tuga razumeju se na svim dijalektima

Piše: Olivera Radović

Članovi humorističkog hip-hop sastava Kruševac Geto o svom gostovanju u Hrvatskoj: Turneja u Hrvatskoj je bila fenomenalna. Imali smo jednu vrstu straha da li će nas razumeti ili ne. No humor je najuniverzalniji način komunikacije

Kruševac Geto

Jedan je veroučitelj, a drugi ekonomista, ali se stotine hiljada ljudi svakog dana može poistovetiti sa njima. Kada nastupaju, nema gledaoca koji se bar malo ne može prepoznati u njihovim replikama i karakterima, jer su situacije koje opisuju toliko verne i iskrene i toliko iskustveno bliske svakom. Humoristički hip-hop sastav Kruševac Geto, koji čine Nikola Trišić Triša i Nikola Milenković Čami iz Kruševca u centralnoj Srbiji, svojim humorom osvaja sve više obožavalaca. Prepoznatljivi su po svojim skečevima u kojima na duhovit način govore o svakodnevnim pojavama u društvu, odnosima u porodici, komšiluku, na poslu, i to uz karakterističan kruševački govor. Počeli su 2011. godine kao humoristična rep grupa, a veću popularnost stekli su 2018., kada su počeli da objavljuju skečeve u kojima opisuju sve životne situacije i mentalitet ovdašnjih ljudi na društvenim mrežama, prvenstveno Instagramu. Sada ih tamo prati skoro milion ljudi, a od pre godinu dana nastupaju i sa svojevrsnom stendap predstavom širom Evrope. Kosovsko-resavski dijalekat mladim ljudima danas ume da bude teret koji ih sputava, a oni su od njega napravili svoju prednost i od njega ne odustaju ni u nastupima ni u privatnom životu. Tako su brojne situacije koje utelovljuju začinjene ovim živopisnim i za humor vrlo zahvalnim govorom. Kada se pažljivije pogledaju neke od njihovih kratkih video formi, iza humora i dovitljivih kritika koje su upućene lokalnoj sredini i ljudima, osećaju se i velika privrženost i razumevanje. Jer su i ta sredina u kojoj su se formirali i taj karakteristični govor deo njihovog identiteta, ravnopravni i neizostavni deo gde god da se nalaze. A takvu vrstu iskrenosti publika uvek prepozna.

– Želeli smo da kroz muziku i tekstove predstavimo, u afirmativnom smislu, prosečnost jednog provincijalca, sa svim njegovim manama i vrlinama, na jedan komičan način. To su neke obične dnevne stvari, svako od nas pere zube, ide u kafanu i apoteku, zato se ljudi i pronalaze u njima – objašnjava ovaj popularni dvojac.

Sredinom marta ove godine prvi put su imali nastupe u Hrvatskoj, pa smo ih pitali kako ih je publika u Zagrebu, Rijeci i Osijeku dočekala.

– Turneja u Hrvatskoj je bila fenomenalna. Iskreno, nismo očekivali toliko interesovanje. Drago nam je što smo našom komedijom uspeli da zasmejemo i ljude iz regiona. Tražila se karta više, ovacije nisu izostale, sveukupno preuspešna mini-turneja u Hrvatskoj. Zbog velikog interesovanja, zakazali smo još dve turneje kod naših dragih suseda – kažu za Privrednik dvojica mladih komičara. Evo još nekoliko utisaka koje su s nama podelili.

Kako su purgeri razumeli vaš humor s obzirom na to da se u velikoj meri temelji na posebnostima kosovsko-resavskog dijalekta i mentalitetu Čarapana?

Nije nam još uvek sasvim jasno, ali sve su doslovno razumeli. Imali smo jednu vrstu straha da li će nas razumeti ili ne… Uglavnom, verovatno im leži ova vrsta naglaska, kada je komedija u pitanju. Humor je najuniverzalniji način sporazumevanja i komunikacije, verujemo da je to razlog uspeha predstave.

U vašem humoru nema vulgarnosti, prozivanja, nema politike. A ipak dopirete do ne tako male publike. Ipak se može i tako? Šta nam to pokazuje?

To nam pokazuje da humor nije rezervisan i da ne deluje selektivno, već je humor univerzalni izraz koji se manifestuje kao odgovor na društvene okolnosti, naravno, kako to autor želi i smatra, ali ne mora često biti i politički. Kada se koriste vulgarnosti kroz komediju, mora postojati dobro opravdanje za to. Mi smo se pronašli pod suncobranom tema koje zadiru u samu psihu odnosa muškarca i žene, prodavca i kupaca, frizera i mušterija i tome slično. Opsujemo i mi nekada, ali koristimo one slatke, lajt psovke, koje se po nekoj inerciji očekuju da budu tu.

Vaša baza je ono lokalno, ali se bavite univerzalnim ljudskim manama i osobinama. Upućujete i ozbiljne kritike društvu. Šta vam daje najviše materijala za tu kritiku?

Pa upravo “geto”. Svaki grad, svako mesto ima svoj tzv. geto, svoje živote, probleme, obaveze, zajednicu i te neke univerzalne probleme, bez obzira na to kom govornom području pripada. Lepota je u tome što se sreće, tuge i problemi razumeju na svim dijalektima, jezicima… Inspiracija je uglavnom na ličnom planu – šta ja kao individua mogu učiniti za tu sreću ili ne učiniti za tu tugu… Glavni motiv naše priče je mehanizam i recept za umeće i sposobnost života u zajednici, braku, vezi. Baza je u tom mikro svetu, jer kada to sredimo, makro svet će neprimetno biti bolji.

Kruševac, ali i brojne druge manje sredine uvek su bile rasadnici raznih talenata. Ipak, mnogi talenti najčešće su odlazili iz ostatka Srbije u prestonicu da bi mogli da se realizuju. Smeta li vama ta centralizacija?

Pa da. Nije grad kriv za to, već ta provincijska memla u duhovnom smislu. Geto je upravo potreba da se razruši ta barijera, da se izađe iz njega i istupi sa svojim dijalektom, kulturnim bogatstvom svog kraja. Svi ljudi trebaju biti prihvaćeni, bilo da su iz provincije, druge boje, nacije, vere i opredeljenja u globalu. Centralizacija je posledica učmalosti i nedovoljne smelosti duha “provincije” – “geta”. Za sve gradove u Srbiji, Beograd je na neki način “obećana” zemlja. A šta je sa ostatkom Srbije? Šta, mi ne živimo “beogradski” pa možemo da se asimilujemo… Nije Srbija samo Beograd, Srbija su ljudi koji žive u toj zemlji, a ne u jednom gradu.

 


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: