Karlovački kazališni preporod

Piše: Marin Bakić

U desetljeću kada je Karlovac izgubio deset posto stanovništva, jedna je djelatnost privukla u taj grad niz umjetnika iz drugih sredina
Zorin dom
Giulio Settimo i Peđa Gvozdić, foto: Zorin dom

Profesionalni ansambl Gradskog kazališta Zorin dom razvija se jako uspješno. Profesionalizacija kazališta je trend u cijeloj zemlji, ali je Karlovac u tome najdalje otišao, kažu stručnjaci. Zorin dom proizvodi pristojne, čak i odlične predstave.

Karlovačko kazalište je upravo provelo vrlo zapažen i uspješan petodnevni Prvi međunarodni lutkarski festival „Input fest“, kao plod višegodišnjeg obrazovanja i izgradnje karlovačkog ansambla koje već desetljeće djeluje profesionalno. Središtem Karlovca su na svečanosti otvorenja prodefilirali glumci s velikim i malim maskama, za koje je u javnosti karlovačka koreografkinja Morana Petrović dobila zaslužene pohvale. Na festivalu je najboljom proglašena predstava „Caffe Kraljevstvo“ Gradskog kazališta lutaka “Zadar”, odnosno „Pliva patka preko Drave“ Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića iz Osijeka, po ocjeni žirija kojeg su činila djeca.

Foto: Zorin dom

„Želimo Karlovac pretvoriti u lutkarsku meku“, poručio je uoči početka festivala karlovački glumac Peđa Gvozdić i najavio da će Karlovac biti središte za studente glume i lutkarstva. „Lutkarstvo čini Karlovac posebnim i strateški je dobra odluka baviti se tim vidom kazališne umjetnosti“, komentira kazališni kritičar Jutarnjeg lista Tomislav Čadež, inače Karlovčanin.

Sadašnji intendant Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu Srećko Šestan od 2012. do 2019. godine kao ravnatelj Gradskog kazališta Zorin dom obnovio je profesionalni glumački ansambl. Na to je mjesto došao iz Ministarstva kulture gdje je bio pomoćnik ministra i sa sobom je donio u provinciju politički kapital koji mu je omogućio od politike nesmetano djelovanje. Zaslužan je, dakle, što je Karlovac opet dobio profesionalni glumački sastav, koje je zadnji put djelovalo od 1945. do 1963., s dugom i bogatom predpoviješću kazališnog amaterizma.

Srećko Šestan, foto: Boris Scitar/Vecernji list

„Šestan je jedan od kreatora cijele strategije obnavljanja profesionalnih ansambala u manjim sredinama, a to je i proveo u praksi u Karlovcu“, napominje Čadež.

Sam Šestan, također lutkar, i to još u Jugoslaviji nagrađivani, za svoj doprinos karlovačkoj kulturi dobio je 2017. godine Nagradu Grada Karlovca, ali, naravno, nije sam zaslužan za preporod karlovačke kazališne umjetnosti. Ključne su osobe utoliko, u prvoj fazi naročito, 40-godišnji rođeni Karlovčanin Peđa Gvozdić i njegov kolega i prijatelj s Umjetničke akademije u Osijeku Giulio Settimo, 33-godišnji Tršćanin koji je trenutačno ravnatelj Talijanske drame u Hrvatskom narodnom kazalištu „Ivan plemeniti Zajc“ u Rijeci. Upravo su na Input festivalu skupa odigrali stotu izvedbu predstave „Još si zelen“.

Ansambl se nastavio razvijati, producirati predstave, ubirati nagrade, a sada ga čine 36-godišnja rođena Osječanka Petra Cicvarić, dobitnica Nagrade hrvatskog glumišta, priznata kao dramska spisateljica, 34-godišnji Vanja Gvozdić, tridesetogodišnji Nino Pavleković, 27-godišnja Osječanka Lovorka Trdin… Svi oni imaju nešto zajedničko – studij lutkarstva i glume na osječkoj akademiji. U desetljeću kada je Karlovac izgubio deset posto stanovništva jedna je djelatnost privukla u taj grad niz umjetnika iz drugih sredina.

„Rad Zorin doma se temelji na radu drugih sekcija koje čine kičmu karlovačkog kazališta. Ako uspije unaprijediti aktivnost, profesionalni ansambl će biti podrazumijevajući. Nisam siguran da mu je takva budućnost zajamčena. To ovisi o volji politike i građana. Prvih deset godina je uistinu herojski odrađeno. Trebalo bi karlovački običaj da se puno piše prenijeti na scenu. Trebalo bi kazalištem oživjeti dosta ličnosti iz povijesti Karlovca“, smatra Čadež.

Jedna od tih sekcija je Dramski studio koji je počeo djelovati prije točno 70 godina, a koji je osnovao književnik Stjepan Mihalić. Taj studio je, po ocjeni velikana hrvatskog kazališta redatelja Georgija Para, koji je ponikao kao umjetnik baš u Zorin domu, očuvao „živi duh kazališta“ za vrijeme nepostojanja profesionalnog ansambla. S Dramskim studijom, koji je dugo godina vodio Berislav Frkić, surađivao je niz velikih umjetnika na mnoštvu produkcija, a spomenut ćemo samo veliku kazališnu pedagoginju i redateljicu Zvjezdanu Ladiku, rođenu Karlovčanku koja je radom u Zagrebačkom kazalištu mladih i Maloj sceni trajno zadužila hrvatsku kulturu. Dramski studio Zorin doma od 2004. godine uspješno vodi Sanja Hrnjak. Iste godine kada je osnovan Dramski, osnovan je i Baletni studio koji također uspješno vodi Martina Maričić. Naravno, u Zorin domu djeluje i „Zora“, prvo hrvatsko pjevačko društvo za čije potrebe je izgrađeno karlovačko kazalište, i taj zbor vodi Radmila Bocek.

Zorin dom
Foto: Zorin dom

A zgrada je otvorena prije točno 130 godina – toliko će u novembru točno biti od svečanog otvorenja karlovačkog kazališta, Zorin doma. Objekt je u sedam mjeseci izgradio u historicističkom stilu graditelj Gjuro Carnelutti. Zanimljivost – u toj je zgradi, dakle u kazalištu, živio je i djetinjstvo proveo džez-glazbenik Boško Petrović.

Zorin dom
Foto: Dominik Grgurić/PIXSELL

Nakon Šestana na mjesto ravnatelja je iz županijske uprave došla Irena Božičević, a upravo traje natječaj za izbor novog ravnatelja ili reizbor aktualne ravnateljice. Čadež otkriva da je taj posao jako nezahvalan. „U Zagrebu su i nakon smjene lokalne vlasti na pozicijama ostali ravnatelji koje je postavio prethodni gradonačelnik. Posao ravnatelja je jako težak, bez radnog vremena, a s relativno skromnom plaćom. Bandić je na ta mjesta postavljao ugledne stručnjake zainteresirane za taj posao, a ne po stranačkoj liniji. Politika, inače, uvijek odlučuje – i kod nas i u Njemačkoj. Bio bi put u katastrofu umjetnicima prepustiti upravljanje ustanovom u kulturi. Ne možeš postaviti lisca da vodi kokošinjac. Za taj posao su potrebni velika energija, dobra volja i puno ljubavi“, kaže Čadež.

Dodaje da će profesionalni ansambl prosperirati ako Grad Karlovac kao osnivač Zorin doma strateški odluči da ima profesionalno kazalište. „Kazalište je složen mehanizam, pogotovo komunalno, koje bi trebalo ispunjavati sve kazališne potrebe grada“, upozorava.

Tomislav Čadež

„Karlovac zaslužuje profesionalni ansambl i dobre produkcije. Ujedno, kazalište ne treba razbacivati novac građana, ali ga ne treba niti zarađivati. Komercijalizacija i amaterizacija su putevi u propast. Za ovakvo kazalište je bitno da su ulaznice dostupne svima. Građani moraju dobiti ulaznice do 50 kuna jer su to već jednom platili. Kazalište prihode može uvećati pojedinim komercijalnim izvedbama, ali ne i samom komercijalnom produkcijom“, veli kazališni kritičar Jutarnjeg lista i dodaje da bi repertoar trebao činiti „red dječjih predstava, red dobre zabave i red provokacije“.

„Kazalište nije tvornica novca nego doživljaja“, napominje.

 

 

*Tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: