Vrlo sam imućan i prilikom raspoređivanja svoje imovine za slučaj smrti odlučio sam njen značajan dio ostaviti u dobrotvorne svrhe Srpskom privrednom društvu “Privrednik” kako bih time pomogao stipendiranje učenika i studenata. Na koji pravni način mogu zajedno s “Privrednikom” namijeniti dio svoje imovine općem dobru?

Petar N., Zagreb

Srpsko privredno društvo “Privrednik” stvoreno je na ideji filantropije. Kroz svoju dugu povijest postojanja, zahvaljujući svojim donatorima, bilo je vlasnik velikog broja nekretnina na području Hrvatske i to gotovo u svim većim gradovima. Na taj način stvaralo je mogućnost da pomože u školovanju i obrazovanju nadarene a siromašne omladine.

Pravno-historijski gledajući, “Privrednik” je stjecao pravo vlasništva na nekretninama temeljem oporuka donatora i ugovorima o darovanju koje je zaključivao sa svojim donatorima. Vrlo često “Privrednik” je bio i legator, što je značilo da bi ostavitelj oporukom određenoj osobi koja je nasljednik ostavio određenu stvar ili neko pravo, ali mu naložio da iz onoga što mu ostavlja “Privredniku” dade neko pravo iz te stvar ili da mu isplati određenu sumu novca. I danas “Privrednik” postoji i djeluje s istom misijom pomaganja u obrazovanju nadarene a siromašne omladine, ali pod promijenjenim društvenim okolnostima. Kao udruga građana “Privrednik” je osnovao dva fonda: Fond “Vladimir Matijević” koji financira po principu prikupljanja donacija i Fond “Ivana Vujnović” koji financira donatorica dr. Nevenka Ljubić.

Unutar pravnog poretka Republike Hrvatske, a u cilju omogućavanja dobrotvornog djelovanja, moguće je osnovati i zakladu. Sukladno čl. 2 Zakona o zakladama i fundacijama (NN br. 36/95 i 64/01), zaklada je imovina namijenjena da sama, odnosno prihodima što ih stječe, trajno služi ostvarivanju neke općekorisne ili dobrotvorne svrhe. Sukladno članku 32. istog Zakona, fundacija je imovina namijenjena u dobrotvorne svrhe u određenom vremenskom razdoblju, ali ne dulje od pet godina. Zaklade i fundacije su pravne osobe koje imaju imovinu namijenjenu ostvarivanju određene svrhe. Zato zakon posebno uređuje njihovo osnivanje, registraciju, djelovanje i upravljanje tim pravnim osobama i njihov prestanak.

Čl. 16 Zakona o zakladama i fundacijama definira da imovinu zaklade čini imovina koju je zakladnik namijenio zakladi u aktu o osnivanju. Imovinu zaklade čini i imovina koju zaklada stekne gospodarskim iskorištavanjem svoje imovine (npr. zakupnina, najamnina, kamate, dividende, prihodi od autorskih prava, patenata, licenci i sl., prihodi od poljodjelskog, šumskog i drugog zemljišta), prilozima, donacijama i sl. Radi stjecanja imovine zaklada može organizirati određene aktivnosti (dobrotvorne priredbe, prigodnu lutriju, izradu i prodaju prigodnih tiskovina, amblema, znački i sl.). Imovina zaklade može se nalaziti i u inozemstvu. Novčana sredstva koja čine dio imovine zaklade moraju se unijeti u Republiku Hrvatsku i položiti na račun zaklade. Imovina zaklade može se koristiti samo za ostvarivanje svrhe zbog koje je zaklada osnovana.

Statutom zaklade može se predvidjeti da zakladom upravljaju tijela neke ustanove, udruge građana ili druge pravne osobe, samo ako je za to prethodno pribavljena pisana javno ovjerena suglasnost mjerodavnog tijela te pravne osobe ili ako je ta pravna osoba osnovala zakladu.

Prema svemu gore navedenom, ukoliko želite biti “Privrednikov” dobrotvor koji će namijeniti dio svoje imovine općem dobru, odnosno biti dio “Privrednikove” misije, to možete na način kako se to kroz povijest činilo. Možete s “Privrednikom” za svoga života zaključiti ugovor o darovanju dijela svoje imovine u svrhu stipendiranja ili možete “Privrednik” označiti kao oporučnog nasljednika određenog dijela imovine. Osim toga, imate mogućnost da u suradnji s “Privrednikom” osnujete zakladu koja će služi ostvarivanju dobrotvorne svrhe.

 

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email