Priprema za manjinske izbore, koji će se održati u nedjelju 31. maja, i predstavljanje prijavne knjige za projekt ‘Europska prijestolnica kulture Varaždin 2020. i regija Hrvatski sjever’ bile su teme na okupljanju novinara i vijećnika u Varaždinu.

Prema riječima Mile Sekulića, predsjednika varaždinskog gradskog Vijeća, mediji i izborna povjerenstva ne pridaju preveliku pažnju predstojećim izborima. Podsjetio je da će na području Varaždinske županije biti održani izbori za vijeća srpske i romske manjine, dok će na razini grada biti izabrani članovi srpskog vijeća te predstavnik slovenske manjine. Sekulić zamjera i tek dva dodijeljena izborna mjesta na području županije, po jedno u Varaždinu i Ludbregu.

– Kako će glasati ljudi na području Lepoglave ili Ivanca koji su i po 30-ak kilometara udaljeni od Varaždina, gdje bi trebali doći na glasanje, a nekoliko kilometara od puta i autobusne linije? Osim toga, nije definirano ni kako će se snositi troškovi. Na adrese naših glasača uputili smo preko 300 pisama s pozivima na glasanje, a to košta – rekao je Sekulić, zaključivši kako je u izbornoj utrci u gradu i županiji tek po jedna lista i to ona čiji je predlagač Srpsko narodno vijeće.

Voditelj ureda SNV-a i član izbornog štaba Branko Jurišić naglasio je da Državno izborno povjerenstvo nije objavilo liste koje će se natjecati na predstojećim izborima, već je ta mogućnost prepuštena općinama i gradovima, odnosno medijima.

– Primjerice, liste je objavila Općina Rasinja u Koprivničko-križevačkoj županiji, dok istodobno ne postoji vjerojatnost da će isto biti učinjeno na području Vukovara – naglasio je Jurišić.

Jurišić je dodao da je SNV predložio 1744 kandidata za vijeća i predstavnike za ukupno 167 jedinica lokalne i regionalne samouprave, dok je nekoliko protukandidatskih grupacija predložilo 744 kandidata u ukupno 54 općine, grada ili županije.

– Trenutno se radi na distribuciji letaka, a u danima do izbora organizirat ćemo i tribine. Pri tome trebamo nastojati da odziv bude veći nego 2011. godine, kada su izbori održani usred ljeta – dodao je Jurišić.

Okupljanje je u razgovoru za novinare najavio i predsjednik varaždinskog županijskog VSNM-a Milan Mirčetić.

– Na dan izbora pokušat ćemo organizirati prijevoz glasača koji su dislocirani, a županija je obećala da će pomoći – rekao je Mirčetić, ističući da bi ljudi trebali prepoznati važnost izbora budući da se vijeća brinu o srpskoj zajednici.

Najavio je i slavu u Čukovcu dan uoči izbora. Lani ista slava nije obilježena zbog poplava pa su gradsko i županijsko vijeće odvojili 18.000 kuna za poplavljena područja.

– Tada nam je bilo važnije da pomognemo ljudima – rekao je Mirčetić i dodao da će kulturni programa, koji će se održati u mjesnom domu kulture, biti bogat i raznolik. Na proslavi će nastupiti KUD bunjevačkih Hrvata iz Sombora, KUD Dule Radosavljević iz Čačka, brojni pododbori Prosvjete, sastav Treća sreća iz Gline, Kalinka i domaći KUD Anka Ošpuh.

Raymond Rojnik, voditelj kampanje kandidature Varaždina i regije Hrvatski sjever za europsku prijestolnicu kulture 2020. godine, kazao je da u projektnoj prijavi srpska i druge manjinske zajednice imaju značajnu ulogu.

– Zahvaljujući Mili Sekuliću, koji je s puno entuzijazma i energije krenuo u projekt, napravili smo zajednički sastanak predstavnika svih nacionalnih manjina, kasnije nastavili s individualnim sastancima i prikupljanjem prijedloga, od kojih se tri nalaze u prvoj prijavnoj knjizi – rekao je Rojnik.

– Trebali smo dokazati da naš doseg obuhvaća i nacionalne manjine. Uostalom, 130 godina pravoslavne zajednice u našem gradu ostavilo je dubok trag u kulturi, projektima, umjetničkim djelima na svim poljima i zato je logično da je ona sastavni dio naše prijave. Kad postanemo europska prijestolnica kulture, obuhvatit ćemo sve manjine na puno širem teritoriju od varaždinskog i vjerujem da jer to dio nove sustavne suradnje – rekao je voditelja kampanje te istaknuo da će odluka od ulasku pet od devet kandidata u drugi krug biti objelodanjena 29. maja.

Govoreći o već uvrštenim projektima, Rojnik je ukazao na srpsku slavu kao iznimno važan dio njegovanja kulturne baštine, odnosno njenog sakralnog dijela.

– Ćirilica je naša zajednička kulturna baština i pismo koje smo dijelili na ovim prostorima kao važan kulturni doprinos. Uvršteno je još nekoliko infrastrukturnih projekata, a planiramo otvoriti vrata prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi i njenim arhivima. Tu je i niz projekata koje nismo ni upisali jer čekamo drugi krug natječaja, a planiramo ih razvijati na međunarodnom polju. Bavit ćemo se suvremenim plesom, konceptualnom umjetnosti i glazbom, ali nećemo zaboraviti ni Varaždinski generalat. Radit ćemo na prikazu povijesnog dijela i uloge srpske manjine u Generalatu i Krajini – objasnio je Rojnik u razgovoru za ‘Novosti’.

 

Izvor: Novosti, autor: Nenad Jovanović

 

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email