Jugoslav Ćosić: Siromaštvo je najveći problem regiona

Piše: Vladislav Stojičić

Da saradnja Beograda, Zagreba i Sarajeva može funkcionisati na temeljima profesionalizma, nezavisnosti i odgovornosti, vođena javnim interesom, pokazuju primeri malobrojnih medija iz regiona. Dugogodišnji novinar, voditelj i urednik brojnih medija …

Da saradnja Beograda, Zagreba i Sarajeva može funkcionisati na temeljima profesionalizma, nezavisnosti i odgovornosti, vođena javnim interesom, pokazuju primeri malobrojnih medija iz regiona. Dugogodišnji novinar, voditelj i urednik brojnih medija iz Srbije i sveta, a danas direktor informativnog programa regionalne televizije N1 – Jugoslav Ćosić za Privrednikov portal govori o medijima, o promeni, ličnom osećanju, iskustvu, nadi, sreći…

Koji pozitivni primer vam je ovih dana skrenuo pažnju, a koji u sebi ima potencijala da stvori uslove za neku pozitivnu društvenu promenu?

Zvučaće politički, ali otvaranje poglavlja 23 i 24 u evrointegracijama je dobar vetar za promene u najosetljivijim sektorima svakog društva, pravosuđu, ljudskim pravima, slobodi medija… To je instrument koji motiviše i obavezuje zemlju iznutra, a sa druge strane daje Evropskoj Uniji snažnije argumente i mogućnosti da nas gura u tom pravcu.

Nezavisni mediji muku muče sa finansiranjem. Novinari, u većini tržišno orijentisani u borbi za čitaoce, posetioce. Kako u ovakvim uslovima prepoznati istinu od laži. Opšti od privatnog interesa?

Jugoslav Cosic (1)To stvarno nije lako u domaćem medijskom krajoliku. Ali to nije problem samo medija, sve je uvezano. Osnovna stvar u normalnijim medijskim prostorima je da se za neistinu, laž, klevetu ili povrede ljudskih prava odgovara. To je faktor koji je polazni. Moj je, međutim, utisak da mi imamo kukavičko pravosuđe koje u mnogim slučajevima nema hrabrosti da primenjuje zakon. Zakon je, inače, faktor samo tu. Sve ostalo treba da reguliše samo društvo, medijska zajednica i na kraju publika. Taj trenutak je očigledno veoma daleko. I dotle čitaocima i gledaocima ostaje da se u mešavini laži i istine snalaze kako znaju i umeju.

O kojim temama bi se danas moralo više pisati i istraživati, ali se, eto, iz nekih razloga dovoljno ne piše, priča…?

O svim. Mediji su toliko slabi i nezainteresovani da ostaju neistražena čitava mora. Iza naših leđa i daleko od naših pogleda svakog dana se obavi milion operacija o kojima mi praktično ništa ne znamo.

Evropa se trese pod finansijskom krizom, migracijama, sve više dominantnom desnicom, fobijama različitih vrsta… Kako da ogromnu odgovornost i ulogu koju mediji imaju ne zloupotrebe? Odnosno, kako izbeći senzacionalizam?

Nemam odgovor na to pitanje. Tim pre što se ne pitaju samo mediji. Znam kako funkcioniše N1. Vrlo čvrsto se držimo postavljene uređivačke politike i profesionalne etike.

Sa Evrope na region. Koji su po vama najveći problemi sa kojima se region danas suočava?
Siromaštvo. Čak i kada nismo sistemski obespravljeni, siromaštvo obespravljuje samo po sebi.

„Zar je moguće da posle svih ovih godina i dalje gledam (slušam, doživljavam, osećam) ovo!“ Kada vam je u poslednje vreme ovakva ili slična misao došla?

Veoma često. Ponekad imam osećaj da živimo u okamenjenom društvu. Kao da ne umemo da napredujemo i da se menjamo. Jasno je, najteže je menjati se. Ali to i jeste poenta napretka, menjati se na bolje.

Šta vas je naučilo vaše dugogodišnje iskustvo, kako doći do boljeg i pravednijeg društva?

Isključivo kroz unapređenje demokratije u društvu. Ako se vratite unazad samo poslednjih dvadesetak godina, videćete da smo najgore živeli u vremenima diktature i mekšeg ili tvrđeg apsolutizma. Uvek smo bolje živeli kada je u društvu bilo više demokratije.

Koji pojedinci i organizacije iz regiona vam daju nadu u bolju budućnost?

Najveću nadu mi daju nove generacije.

 


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: