Izjava povodom Zakona o poljoprivrednom zemljištu

Piše: P-portal.net

U želji da skrene pažnju javnosti na negativne posledice Zakona o poljoprivrednom zemjištu, Srpsko privredno društvo Privrednik potpisalo je inicijativu SDF-a koja se zalaže za to da se ljudima kroz …

U želji da skrene pažnju javnosti na negativne posledice Zakona o poljoprivrednom zemjištu, Srpsko privredno društvo Privrednik potpisalo je inicijativu SDF-a koja se zalaže za to da se ljudima kroz proaktivnu i stimulativnu politiku omogući da svoju zemlju stave u funkciju.

Republika Hrvatska je, sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu (NN 39/13), propisala da se poljoprivredno zemljište mora održavati pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju i to na način da se sprječava njegova zakorovljenost i obrastanje višegodišnjim raslinjem te na taj način smanjuje njegova plodnost. Zakon propisuje da su vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni poljoprivredno zemljište obrađivati primjenjujući potrebne agrotehničke mjere ne umanjujući njegovu vrijednost, a ako fizička osoba ne održava poljoprivredno zemljište pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju i ne obrađuje ga sukladno agrotehničkim mjerama umanjujući njegovu vrijednost propisana je zakonska novčana kazna u iznosu od 500 do 15.000 kuna.

SDF procjenjuje da u Hrvatskoj ima oko 700.000 hektara zakorovljenog poljoprivrednog zemljišta, a negdje oko polovine tog zemljišta pripada izbjeglim Srbima koji nisu u mogućnosti obrađivati predmetnu zemlju.

Srpsko privredno društvo Privrednik, zajedno sa ostalim potpisnicima izjave SDF-a, želi skrenuti pažnju cjelokupne javnosti na ovaj društveni problem i njegove reperkusije na izbjegličku populaciju.

Pismo podrške koje je Srpsko privredno društvo Privrednik uputilo Izjavi za javnost o poljoprivrednom zemljištu Srpskog demokratskog foruma možete pročitati u nastavku.

Povratak srpskih izbjeglica u Hrvatsku nije uspio. Posebno nije uspio povratak u ruralna područja. Nekada obradivo zemljište bez ljudi postalo je šikara i pustinja. Povratak izbjeglica na ta područja otežavan je raznim administrativnim zahtjevima i sprečavan višegodišnjim pritiscima i nesankcioniranjem govora mržnje. O ozbiljnim ulaganjima u ta područja i stimuliranju održivog povratka, nikada nije bilo ni govora. Nažalost, lošim trendovima doprinijele su i srpske organizacije u Hrvatskoj slabim inicijativama i nikakvim zalaganjem za oporavak tih područja: nisu sređene zemljišne knjige, nisu osnovani ozbiljniji privredni subjekti, ništa nije učinjeno na okrupnjavanju zemljišta i udruživanju i sl.

Srpsko privredno društvo „Privrednik“ već godinama ukazuje na privredne potencijale (poljoprivreda, turizam) tih povratničkih, pretežno ruralnih područja kao što su Banija, Kordun, Lika, dalmatinsko zaleđe i zapadna Slavonija. Unatoč opstrukcijama, na nekim dijelovima tih područja ipak su vidljivi znakovi obnovljenog života, ali ne potaknutog izvana, nego realiziranog rukama i kreativnošću ljudi koji su ostali vjerni svom zavičaju. Dakle, krajnje je vrijeme da se nešto poduzme kako bi se sačuvalo vlasništvo nad zemljom, spriječila prodaja u bescjenje i stimuliralo one koji je žele obrađivati i na koncu dostojanstveno od nje živjeti.

U tom smislu smatramo da Izjava za javnost od 9. 4. 2015. godine Srpskog demokratskog foruma iz Zagreba o potrebi da država umjesto kazni provodi osmišljenu, proaktivnu i stimulativnu politiku stavljanja neobrađenog poljoprivrednog zemljišta u funkciju, otvara vrlo važnu temu, ne samo za srpske povratnike nego i za državu Hrvatsku, zbog čega ovu inicijativu u cijelosti svesrdno podržavamo.

Predsjednik

Nikola Lunić, v.r.


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: