Ovogodišnji, deveti po redu Kongres Privrednikovih stipendista i srpske omladine pokazao je ono što je sad već nekoliko godina neporeciva činjenica, pokazao je da je Srpsko privredno društvo Privrednik postalo nezaobilazni i ključni faktor u srpskoj zajednici u Hrvatskoj, a bitan društveni faktor u čitavom društvu. Sve veći broj stipendija koje osigurava iz godine u godinu, sve šira i čvršća mreža bivših stipendista i sve veći društveni otisak koji ostavlja u javnom prostoru, jasan su pokazatelj da Privrednik polako, ali sigurno zauzima mjesto koje mu po ostvarenim rezultatima i pripada.
Iako su protuepidemijske mjere onemogućile bilo kakvo javno okupljanje, Privrednik je i ove godine održao svoj Kongres, preselivši ga na onlajn platforme i okupivši na njemu impresivan broj studenata i učenika iz svih krajeva Hrvatske. Tek kada na jednom mjestu vidite okupljene sve učenike i studente, postane vam jasan značaj svih tih isplaćenih stipendija, koje je nemoguće pravilno sagledati dok gledate suhoparne financijske izvještaje o utrošenim sredstvima. Svaka od tih stipendija pomoći će stvoriti nove doktore, inženjere, informatičare, filozofe, matematičare, agronome i čitav set drugih stručnjaka, stvarajući time takvu dodanu vrijednost kakva ne postoji ni u jednoj drugoj vrsti društvenog djelovanja.
Unatoč činjenici da je nedavno povećao novčane iznose stipendija te učeničke povisio sa 400 na 500, a studentske sa 800 na 1000, odnosno sa 1000 na 1200 kuna, Privrednik je za školsku odnosno akademsku 2020./2021. godinu uspio zatvoriti financijsku konstrukciju za čak 79 stipendista. Najveći je to godišnji broj stipendista za Privrednik od obnove njegova rada, a od samog broja stipendista možda još više veseli broj prijavljenih studenata i učenika. Interes za njegove stipendije pokazuje da je Privrednik kroz godine svoga rada uspio steći status i ime i među stipendistima, studentima i učenicima, ali i među cjelokupnom srpskom zajednicom u Hrvatskoj, kao institucija kojoj se može vjerovati i na koju se mogu osloniti sada već generacije učenika i studenata.
Iako se o Privrednikovom radu previše ne govori, a njegovoj važnosti ne posvećuje dovoljna pažnja, jer je kroz sada više od desetljeća stipendiranja postalo normalno da postoje fondovi poput Fonda “Vladimir Matijević” i Fonda “Ivana Vujnović”, treba dodatno naglasiti o kakvoj se važnoj instituciji radi. Stipendiranje učenika i studenata u doba krize kakvoj svjedočimo zasigurno je najbolje moguće uložen novac i najbolji mogući ulog u budućnost koji bilo koja zajednica može učiniti. Stoga je rast i razvoj Privrednika kroz godine možda i najbolja vijest za sve napore srpske zajednice da se konsolidira, ojača i postane sposobna nastaviti živjeti i razvijati se, a ne samo preživljavati, kako je navikla proteklih desetljeća.
No Privrednik se od obnove svoga rada nije ograničio isključivo na dobrotvornu ulogu, već je ispravno shvatio da puko stipendiranje i financijsko potpomaganje učenika i stipendista neće biti dovoljno kako bi se postigli zadani ciljevi – nužno je baviti se širokim spektrom društvenih tema koje u svojoj ukupnosti čine i utječu na život kako društva tako i pojedinaca. Osim svoga programa stipendiranja, Privrednik putem svoje mreže volontera godinama razvija važne i nevjerojatno uspješne društvene projekte kojima se ustoličio kao bitan društveni faktor, daleko izvan relativno uskih granica manjinske zajednice, ispravno prepoznavši da su brojna manjinska pitanja u svojoj biti šira društvena pitanja čija se rješenja moraju tražiti na razini čitavog društva u kojem živimo. Privrednikove tribine, slikarske kolonije, informativni portal, dokumentarni filmovi i projekti poput projekta P-portala “Upoznajmo se da bismo se razumjeli” postali su svojevrsni društveni brendovi i prostor širokog društvenog dijaloga u kojem se dubinski promišljaju brojna važna pitanja i razmjenjuju ideje i iskustva bitni kako za manjinsku zajednicu tako i za cjelokupno društvo.
Rast i razvoj Privrednika, osposobljenost za simultano provođenje brojnih važnih društvenih programa i istovremeno stipendiranje sve većeg broja stipendista znak su da je Privrednik na najboljem putu da povrati svoj položaj, prilagođeno vremenu u kojem živimo, kakav je imao u prvoj polovini prošlog stoljeća, kada je nesumnjivo bio najvažnija srpska institucija na ovim prostorima. Po širini društvenih problema na koje nastoji utjecati i za njih ponuditi rješenje, u kombinaciji sa svojom bogatom poviješću iz koje crpi legitimitet, Privrednik ima ogroman potencijal za daljnji razvoj. Hoće li ga i kada u potpunosti ostvariti, ovisit će o dvama ključnim faktorima. Jedan je ogromni entuzijazam i volonterski rad nevjerojatnih Privrednikovih volontera, koji s ograničenim sredstvima postižu nesrazmjerno uspješne rezultate, a drugi je podrška institucija, koje do sada imaju polovično razumijevanje za važnost Privrednikovih rezultata i rada. U tom kontekstu, povratak Privrednikove otete imovine možda je i posljednja prepreka koja ovo privredno društvo i njegove programe dijeli od konačnog uspjeha, no to poglavlje, unatoč svim obećanjima, za sada ostaje otvoreno.
