Policijska uprava zagrebačka odbila je moj zahtjev za utvrđenje postojanja hrvatskog državljanstva. Podnio sam taj zahtjev zbog toga jer sam rođen u Zagrebu 1983. godine. Tada su se i moji roditelji, koji su porijeklom iz Bosne i Hercegovine, doselili i živjeli u Zagrebu. U Bosnu i Hercegovinu su se vratili 1991. Sve do 2003. godine nisam imao ni državljanstvo Bosne i Hercegovine. Da li sam svojim rođenjem u Hrvatskoj i činjenicom da su moji roditelji u to vrijeme živjeli u Hrvatskoj stekao uvjete da postanem hrvatski državljanin?

Slobodan P., Banja Luka

Za vrijeme postojanja SFRJ postojale su migracije stanovništva unutar granica te države. Nakon prestanka postojanja SFRJ kao zajednice država veliki broj stanovnika te zajedničke države našao se u problemu jer nisu znali čiji su državljani. U Republici Hrvatskoj dana 8. listopada 1991. godine stupio je na snagu Zakon o hrvatskom državljanstvu koji, u prelaznim i završnim odredbama, u čl. 30 st. 1 propisuje da se hrvatskim državljaninom smatra osoba koja je hrvatsko državljanstvo stekla po propisima važećim do 8. listopada 1991. godine. Ovakvim zakonskim odredbama navedeni problem rješavao se tako da se primijene raniji propisi o državljanstvu koji su važili u bivšoj Jugoslaviji. Ti propisi više nisu bili na snazi, ali su se mogli koristiti kao pravni izvori i primjenjivali su se na one činjenice koje su nastale u vrijeme njihova važenja, ako su te činjenice utjecale na državljanstvo neke osobe.

U kontekstu vašeg pitanja da li ste vi svojim rođenjem u Hrvatskoj 1983. godine mogli postati hrvatski državljanin, treba utvrditi da je u to vrijeme bio na snazi Zakon o državljanstvu Socijalističke Republike Hrvatske (NN broj 12/77). Članak 4 st. 1 toga zakona odredio je da će hrvatsko državljanstvo podrijetlom steći dijete čiji su roditelji hrvatski državljani. Ukoliko je samo jedan od roditelja hrvatski državljanin, a drugi roditelj državljanin neke druge republike bivše Jugoslavije, dijete je stjecalo hrvatsko državljanstvo po njihovom sporazumu. Dakle, barem jedan roditelj je trebao biti hrvatski državljanin da bi dijete moglo sporazumom roditelja podrijetlom steći hrvatsko državljanstvo.

Također, u isto vrijeme na snazi je i Zakon o državljanstvu SFRJ (Službeni list SFRJ broj 58/76) koji u čl. 22 određuje da se republičko državljanstvo djeteta određuje prema zakonu republike čije državljanstvo imaju oba roditelja u trenutku njegovog rođenja. Dijete čiji roditelji imaju različito republičko državljanstvo steći će državljanstvo prema zakonu republike na čijem je području rođeno, ako to republičko državljanstvo ima jedan roditelj.

Prema onom što ste iznijeli u svom pitanju jasno je da sama činjenica da ste rođeni i prebivali u Hrvatskoj do 1991. godine nije dovoljno da postanete hrvatski državljanin ukoliko su oba vaša roditelja državljani druge države odnosno državljani Bosne i Hercegovine. Ukoliko ste u bivšoj Socijalističkoj Republici Hrvatskoj imali prebivalište, a ne i državljanstvo, bilo je potrebno steći status boravka stranca sad već u Republici Hrvatskoj. Stjecanjem statusa trajno nastanjenog stranca stjecali su se i uvjeti za stjecanje hrvatskog državljanstva. U suprotnom, svi oni koji nisu regulirali takav status bili su brisani iz evidencije o prebivalištu u Republici Hrvatskoj.

Ukoliko danas želite ili već živite u Republici Hrvatskoj, želite se tu trajno nastaniti i imati hrvatsko državljanstvo, otvorena vam je mogućnost da postanete hrvatski državljanin prirođenjem. Uvjeti za primanje stranca u hrvatsko državljanstvo određeni su čl. 8 Zakona o hrvatskom državljanstvu (NN broj 53/91, 70/91, 28/92, 113/93, 4/94, 130/11, 110/15). Također, dužni smo vas upozoriti da čl. 16 Zakona o hrvatskom državljanstvu propisuje da pripadnik hrvatskog naroda može steći hrvatsko državljanstvo pod pretpostavkom da se iz njegova ponašanja može zaključiti da poštuje pravni poredak i običaje u Republici Hrvatskoj.

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email