fbpx

„Glas sa granice“ – jedna od najradikalnijih knjiga

„Glas sa granice“ – jedna od najradikalnijih knjiga

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email
Share on facebook
Share on twitter
Share on telegram
Share on whatsapp
U okviru Dana srpske kulture održana je promocija knjige „Glas sa granice“ autora Čedomira Višnjića

„Knjiga je zavičajna, ali nije folklorna. Čedo, govoreći s ljubavlju i toplinom o svome kraju, stvara platformu za ključne teme. On otvara pitanje opstanka i u odnosu na danas i u odnosu na jučer. Postavlja pitanje kako smo uopće preživjeli i kako nas je uopće toliko opstalo”, ocjenjuje pisac Đorđe Matić knjigu „Glas sa granice” Čedomira Višnjića. Knjiga je izdana ove godine i predstavljena u sklopu Dana srpske kulture na mrežnoj platformi Zoom u srijedu, u organizaciji Srpskog kulturnog društva „Prosvjeta”, izdavača ovog djela koji donosi zbir tekstova nastalih unazad nekoliko desetljeća.

Knjiga je podijeljena u četiri dijela. Prvi, „Hronika”, donosi tekstove na dnevnopolitička zbivanja od početka 1990-ih do danas. Drugi dio, „Knjige”, sadrži prikaze prikaze književnih djela niza hrvatskih i srpskih autora. „Urednički izbor”, treći dio knjige, čine eseji sabrani iz različitih periodičnih časopisa, a četvrti, „Dubrave”, donosi zapise iz Višnjićevih rodnih Donjih Dubrava kod Ogulina, oglede o srpskim krajevima u Hrvatskoj, čitanju, ali i dio ratnog dnevnika.

„Ovo je borba za reinterpretaciju povijesti. Ono što se događa u Crnoj Gori je najbolji primjer za to što se događa kada se krivotvori srpska povijest. Ova knjiga je važna za Srbe iz Hrvatske da vide svoje mjesto kod elite u drugim dijelovima srpstva”, dodaje Matić.

Ovo je ipak iznad svega knjiga o Višnjiću – nije slučajno što u ovoj knjizi ima toliko memoarskih tekstova. Ovo je policentrična knjiga s više razina. Problemi koje ova knjiga otvara idu u takvom luku da je mogla imati pet tomova. To su problemi vezani za pojam nacije i srpstva, ali se množe u začudan broj smjerova. Ne sjećam se kada sam s više zadovoljstva čitao. Višnjić iz svog zavičaja širi problem, postavlja pitanje što znači biti Srbin. Najočitiji je problem između Srba prečana i njihove „matice”. Nijedna knjiga nije taj problem toliko otvorila. Znamo za nerazumijevanja između Hrvata i Srba, ali se i problem između Srba prečana, naročito Srba iz Hrvatske, i Srba iz Srbije ne može možda nikada nadići.

Đorđe Matić

„Čitajući u knjizi objavljene recenzije drugih djela prelazimo od zajedničkog užitka čitanja s recenzentom do neizdržljive literature kao što je dnevnik Diane Budisavljević i takvih naglih obrata je puna knjiga ‘Glas sa granice’. Kao nijedna druga knjiga ukazuje na nevjerojatnu i nedopustivu sličnost u gledanju na srpski problem između hrvatske ljevice i hrvatske desnice. U tom smislu je to radikalna, jedna od najradikalnijih knjiga – zbog dubine teza. Ona će za čitatelja biti šokantna, ako joj se pristupi otvoreno. Ovoj knjizi ćemo se vraćati, ako nas bude”, ističe Matić.

„Neke skrajnute autore čija djela Višnjić recenzira, kao što su Adam Pribičević ili Ljubomir Micić, ovo izdanje će reafirmirati. Višnjić potvrđuje svoju kvalitetu kao pisac i istraživač koji savjesno pristupa zadatku. Bavi se rudarskim poslom u arhivima i pronalazi teme kojima se drugi nisu bavili u dosadnim zapisnicima s partijskih sastanaka i maestralno ih analizira. Bavi se onime što je krucijalno za povijest Srba”, drži književnik Đorđe Nešić.

Višnjić priznaje da ima sklonost ka marginalnim stvarateljima.

Ovi su tekstovi zbirka reagiranja na stvarnost. Jedan od smislova ove knjige je autanje. To je odgovor na brisanje iz kulturnog života. Zašto su neki autori, kao što su Pribičević ili Radovan Zogović, zapostavljeni? Često sam prijateljima u Beogradu pokušavao objasniti nužnost istinske kulturne integracije prečanskih Srba i nailazio na nerazumijevanje. Bavljenjem marginaliziranim autorima izričemo vrijednost nacionalnoj kulturi, činimo uslugu i hrvatskoj i srpskoj – obje kulture činimo boljima nego što one hoće. Želja je bila i pokazati kako je nastala naša generacija. Ratni dnevnik je proizvodnja povijesnog izvora.

Čedomir Višnjić

Dodaje da je temelj ove knjige iskrenost.

Kulturno smo slabi i moramo biti realni. Naša elita je malobrojna. Imali smo odlične pojedince, ali smo bili bez sredine piramide. Najvažnije što je urađeno u SKD „Prosvjeta” jest to da smo preživjeli, ostavili sistematski trag, a sada imamo nešto bolji tretman, no nismo napravili napredak u obrazovanju, pa su djeca danas upoznata s hrvatskim piscima, primjerice, ali ne i srpskim – prošlo je 30 godina otkako se o njima prestalo učiti u hrvatskim školama.

Čedomir Višnjić

Ne nada se da će knjiga imati velikog odjeka u hrvatskoj i srpskoj javnosti, ali je siguran da će doći do čitatelja.

Svaka knjiga je poruka i boci koja će doći do nekoga kao što sam ja došao do Pribičevića. Ovime je jedan krug zatvoren. Sljedeća knjiga je o 1920-im godinama i posvetit ću je onima koji su 1991. godine otišli iz mog kraja preko Mrežnice boriti se za zajedničku državu. Jugoslavija i Narodnooslobodilačka borba su za mene vrijednosti i teme koje zaslužuju bespoštednu analizu.

Čedomir Višnjić

Rođen je 1960. godine, po struci je politolog, a do sada je objavio knjige „Kordunaški proces”, „Srbi u Hrvatskoj 1918-1941. Anotirana biografija”, „Partizansko ljetovanje – Hrvatska i Srbi” te „Vrijeme sporta i razonode”.

 

Izvor: Aktiviraj Karlovac, autor: Marin Bakić

Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama:

NAJNOVIJE

KOMENTARI

Umirali su i drugi, ali nitko nije ostavljao ovoliku prazninu
Ispravak iskrivka