GONG je jedna od rijetkih organizacija angažiranih na promociji i praćenju izbora za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina, koji će se održati u nedjelju, 31. maja. O tome i o drugim temama razgovaramo s izvršnim direktorom GONG-a Draganom Zelićem.

Na redu su četvrti izbori za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina. Koliko je javnost o njima informirana?

Bez obzira na to što su ovo već četvrti redovni izbori za članove vijeća i predstavnike nacionalnih manjina, a prvi u evropskoj Hrvatskoj, dojam je da javnost nije u potpunosti upoznata s njihovom važnošću, a posebno pripadnici nacionalnih manjina. Stoga je potrebno stalno osvještavati i educirati sve građane, kao i pripadnike nacionalnih manjina o važnosti sudjelovanja u procesu donošenja odluka, a jedan od načina je putem vijeća i predstavnike nacionalnih manjina. Sudjelovanje građana u procesima odlučivanja košta i treba ga poticati jer se u biti radi o ulaganju koje se može višestruko vratiti donošenjem kvalitetnijih odluka, što utječe na bolji položaj nacionalnih manjina.

          Informiranje birača

Prošli manjinski izbori održani su gotovo usred ljeta…

Svaki izbori koji se održavaju u ljetnom periodu, kao što je to bio slučaj s prošlim izborima 2011., neće polučiti zavidan odaziv. Ove je godine termin puno primjereniji, a bilo bi dobro da se on znao puno ranije kako bi se i nacionalne manjine mogle lakše i bolje pripremiti za izbore i istaknuti više kandidatura.

Nacionalne manjine nisu dovoljno motivirane za izlazak na izbore zbog loše informiranosti i slabe kampanje.

Kako bi građani mogli sudjelovati u procesima odlučivanja, bilo na izborima ili nakon njih, osnovni uvjet je da budu kvalitetno informirani o svojim pravima i obavezama. Naravno da udruge i mediji imaju važnu ulogu, ali poticaj i osiguranje sredstava moraju doći od državnih i lokalnih institucija. Tu se više ne radi samo o spremnosti podupiranja informiranja i kampanja za izbore, nego je to prvenstveno (ne)iskazivanje jasnog političkog stava o odnosu prema nacionalnim manjinama.

Zašto pripadnici manjina ni za četvrte izbore nisu dovoljno upoznati s ovlastima i ulogom vijeća i predstavnika?

Pojedina vijeća i predstavnici nacionalnih manjina moraju se kroz svoj rad i aktivnosti na određeni način aktivistički nametnuti u lokalnoj zajednici kako bi bili prepoznatljivi i kako bi uspješnije obavljali svoje funkcije, kao što su pravo na predlaganje tijelima općine, grada i županije mjera za unapređivanje položaja nacionalne manjine, uključujući davanje prijedloga općih akata tijelima koja ih donose, a kojima se uređuju pitanja od značaja za nacionalnu manjinu i isticanje kandidata za dužnosti u tijelima državne uprave i tijelima općina, gradova i županija.

Mnogi kritičari manjinskih vijeća osporavaju njihov legitimitet zbog slabe izlaznosti na manjinskim izborima.

Svakako da veća izlaznost daje veći legitimitet, ali to nije jedini i najvažniji problem vijeća. I na nekim drugim izborima zna biti relativno slaba izlaznost, pa se ne dovodi i ne treba dovoditi u pitanje njihov legitimitet.

Jedan ste od zagovornika spajanja lokalnih izbora s manjinskima. Zašto?

Vijeća i predstavnici nacionalnih manjina spadaju na određeni način u dio lokalne i područne (regionalne) samouprave, pa bi bilo logično da se u vrijeme lokalnih izbora održavaju i tzv. manjinski izbori, prvenstveno radi veće izlaznosti. U tom bi slučaju trebalo posebnu pažnju obratiti na organizaciju i provedbu izbora zbog velikog broja izbora, različitih izbornih materijala, glasačkih kutija. To bi onda uključivalo i bolju edukaciju i informiranje birača.

          Atmosfera nesnošljivosti

Jedinice lokalne samouprave sve su manje spremne odvojiti značajnija sredstva za rad vijeća i predstavnika nacionalnih manjina?

Velik problem u radu vijeća i predstavnika nacionalnih manjina predstavlja nedostatak sredstava za osnovni rad. Često se tu ne radi samo o novčanim sredstvima, nego o nerazumijevanju i ignoriranju od dijela lokalnih vlasti. Međutim, ono što mi se čini problematičnijim je općenito položaj pojedinih nacionalnih manjina i odnos prema njima na svim razinama te sve češći govor mržnje u javnom prostoru koji nailazi na neobjašnjivu toleranciju. Treba osuditi svaki govor mržnje, a posebno kada on dolazi primjerice od osobe koja je zastupnica u Europskom parlamentu. Mandat zastupnice u EP-u dobiven je na izborima zahvaljujući potpori dijela birača – posebno je zabrinjavajuće što se mandati mogu dobiti govorom mržnje. Tu dolazimo do pitanja uvođenja građanskog odgoja u škole i općenito demokratske zapuštenosti građana.

Koliki je uopće utjecaj vijeća i predstavnika u rješavanju brojnih problema manjinske scene?

Iako se možda čini da vijeća i predstavnici nemaju velike ovlasti, ako one ovlasti koje imaju koriste na pravi način kroz sinergiju s građanima, institucijama i cijelom lokalnom zajednicom, onda učinak njihovog rada može biti znatno jači. Sukladno zakonu, vijeća i predstavnici nacionalnih manjina na razini općine, grada i županije imaju pravo predlagati tijelima općine, grada i županije mjere za unapređivanje položaja nacionalne manjine u državi ili na nekom njenom području, uključujući davanje prijedloga općih akata tijelima koja ih donose, a kojima se uređuju pitanja od značaja za nacionalnu manjinu; isticati kandidate za dužnosti u tijelima državne uprave i tijelima općina, gradova i županija; biti obaviješteni o svakom pitanju o kojem će raspravljati radna tijela predstavničkog tijela općine, grada i županije, a tiče se položaja nacionalne manjine; davati mišljenja i prijedloge na programe radijskih i televizijskih postaja na lokalnoj i regionalnoj razini namijenjene nacionalnim manjinama ili na programe koji se odnose na manjinska pitanja. Općine, gradovi i županije dužni su od vijeća i predstavnika zatražiti mišljenje i prijedloge o aktima kojima se uređuju prava i slobode nacionalnih manjina.

Neke jedinice samouprave nisu osigurale ni osnovne uslove za rad manjinskih vijeća i predstavnika…

Iako se u doba krize financijski razlozi i nedostatak sredstava mogu činiti kao razlog za stvaranje dodatnih ušteda, mislim da u pojedinim općinama i gradovima to, nažalost, nije razlog za uskraćivanje osnovnih uvjeta za rad vijeća i predstavnika, već da se na taj način iskazuje negativan politički stav i loš odnos prema pripadnicima nacionalnih manjina. Nitko me ne može uvjeriti da se u nekoj općini i gradu ne mogu osigurati prostor i minimalna sredstva za rad vijeća i predstavnika. U uvjetima pokretanja skandaloznog, nedemokratskog tzv. referenduma o ćirilici, ne iznenađuju slučajevi ignoriranja izabranih predstavnika i vijeća nacionalnih manjina. Izgleda da su danas, 2015. godine, položaj pripadnika nacionalnih manjina i atmosfera nesnošljivosti i netolerancije u društvu prema pojedinim pripadnicima nacionalnih ali i drugih manjina puno gori nego prije deset godina, što je poražavajuće.