Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću i Fond za humanitarno pravo Beograd (FHP) u suradnji s regionalnim partnerskim organizacijama, Fondom za humanitarno pravo Kosovo iUdruženjem Tranzicijska pravda, odgovornost i sjećanje iz Sarajeva, organizirali su u srijedu, 16. prosinca 2015., javno predstavljanje rezultata dokumentiranja ljudskih gubitaka Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Slovenije i Kosova te mapiranje logora i drugih zatočeničkih objekata u BiH.

Centar za suočavanje s prošlošću Documenta predstavio je nadopunjene podatke o stradalim hrvatskim državljanima u zapadnoj Slavoniji gdje je utvrđeno gotovo dvije tisuće žrtava. Od gotovo 2 tisuće žrtava rata, 50 posto bili su pripadnici oružanih snaga, a 37 posto civili.  45,3 posto žrtava je hrvatskog podijetla, a 43, 8% srpskog. Od gotovo 15 i pol tisuća evidentiranih žrtava rata u Hrvatskoj od 1991. do 1995., potvrđeno je njih 7.800. Documenta je iznijela i dopunjene podatke o stradanjima u zapadnoj Slavoniji.

Voditeljica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću Vesna Teršelič izjavila je kako na predstavljanje ovih podataka gleda kao na dodatni poticaj izgradnje povjerenja. ‘Živimo u duboko podijeljenim društvima i među susjedima gdje je regionalna suradnja nešto što se češće pogoršava nego poboljšava’, kazala je te dodala da su činjenice o sudbini svake ubijene, nestale ili zatočene osobe vrlo vrijedan temelj procesa izgradnje povjerenja.

‘Kad se pogledaju razne procjene znastvenika i stručnjaka o svim stradalim hrvatskim državljanima, one se najčešće kreću oko 18 tisuća, rekao je Slaven Rašković iz Documente i dodao da je broj Documente (15.336 žratava) značajno manji, ali da posao evidentiranja ide dalje.

Najviše Srba i Crnogoraca poginulo ili nestalo u Hrvatskoj

Istraživanje o ljudskim gubitcima Srbije i Crne Gore u ratovima u nekadašnjoj SFRJ pokazalo je da je u ratovima u Sloveniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, kao i u vezi s tim ratovima, život izgubilo ili je nestalo 1.833 pripadnika JNA/VJ i MUP-a Srbije, 102 civila i 152 osoba o čijem statusu još uvijek nisu prikupljeni pouzdani podaci, državljana Srbije i Crne Gore.

Najviše je poginulo/nestalo na teritoriju Republike Hrvatske, njih – 1.111, na teritoriju BiH 724, na teritoriju Srbije 104, u Sloveniji 26, Crnoj Gori 19, dok o 103 ratne žrtve još uvek nije pouzdano utvrđeno gde su poginuli, pokazalo je istraživanje Fonda za humanitarno pravo.

U redovima JNA bilo je najmanje 609 mladih vojnika, rođenih 1970. i kasnije, koji su 1990/ 1991. godine pozvani da služe redovni vojni rok, i to 440 državljana Srbije i Crne Gore, 80 državljana Hrvatske, 53 državljana BiH, 21 državljana Makedonije, šest državljana Slovenije, a za devetoricu mladih vojnika još nije utvrđeno koje su državljanstvo imali u trenutku pogibije.

Prema podacima Fonda za humanitarno pravo, mladi vojnici su bez prethodnog obavještenja uglavnom slani na ratišta na teritoriji Republike Hrvatske – u Vukovar, Vinkovce i Osijek.
Registar ratnih žrtava predstavila je Nataša Kandić i rekla je da je za razliku od 1991. godine, kada su svi oni koji su iz Srbije i Crne Gore išli, kako su govorili, da brane srpske teritorije, danas vrlo teško doći do preciznih podataka o osobama koje su u svojstvu pripadnika ‘Belih orlova’ i srpskog četničkog pokreta dolazili na području Hrvatske i kasnije BiH.

Prema statističkim podacima u vezi ubijenih i nestalih tijekom i poslije rata na Kosovu, koje je predstavio Bekim Blakaj iz kosovskog Fonda za humanitarno pravo, ukupno je na Kosovu od početka 1998. do kraja 2000. nestalo i ubijeno 13.549 osoba.

U BiH dokumentirano 250 logora i mjesta zatočenja

Dženana Karup Druško iz Udruženja Tranzicijska pravda, odgovornost i sjećanje, koja je predstavila rezultate dokumentiranja logora i drugih zatočeničkih objekata u BiH, rekla je da su dokumentirali 250 raznih logora i mjesta zatočenja.

Prema evidencijama udruženja logoraša, tijekom ratnih sukoba bilo je oko 1.350 mjesta zatočenja, ali nažalost ne postoji jedinstveni registar niti ozbiljnije istraživanje te tematike, rekla je Karup Druško.

 

Izvor: Documenta

 

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email