Desničini susreti po prvi put u Beogradu

Piše: P-portal.net

Prvi put od svog osnivanja, Desničini susreti biće održani u Beogradu. U okviru ove manifestacije, održaće se međunarodni naučni skup Hrvatsko-srpski/srpsko-hrvatski interkulturalizam danas: povodom 110. godišnjice rođenja Vladana Desnice. Cilj …

Prvi put od svog osnivanja, Desničini susreti biće održani u Beogradu. U okviru ove manifestacije, održaće se međunarodni naučni skup Hrvatsko-srpski/srpsko-hrvatski interkulturalizam danas: povodom 110. godišnjice rođenja Vladana Desnice.

1Cilj beogradskih Desničinih susreta je da se posvete problemskom sagledavanju dosadašnjih proučavanja srpsko-hrvatskog/hrvatsko-srpskog interkulturalizma, odnosno da otvore nove teme i metodološke pristupe onome što se naziva zajedničkim nasleđem i u tom svetlu ispitaju i aktuelne književne i kulturne fenomene (post)jugoslovenskog identiteta.

Skup će biti održan 23–25. septembra, u prostorijama Instituta za književnost i umetnost i Biblioteke grada Beograda.

Naučno-istraživački program hrvatsko-srpskog/srpsko-hrvatskog interkulturalizma, koji se od 2005. godine redovno odvija u Hrvatskoj kroz središnju godišnju manifestaciju Desničinih susreta – do sada održavanih u Zagrebu, Zadru, Islamu Grčkom i Splitu – razvio je široku i čvrstu mrežu naučnika humanističkih disciplina, prvenstveno iz Hrvatske i Srbije, ali uključujući i čitav evropski akademski prostor. Pored skupa i prateće godišnje publikacije, zbornika radova, u okvirima istog programa organizuju se i druge naučne aktivnosti, odnosno razvijena je šira izdavačka delatnost.

Istraživačke teme u ovih su deset godina bile formulisane ili tako da se direktno odnose na književni i stvaralački opus Vladana Desnice, čije ime program nosi, ili tako da proističu iz određenog aspekta autorovog intelektualnog angažmana. Desničini susreti vremenom su evoluirali od programa koji kritički preispituje „velike teme“ hrvatsko-srpskog/srpsko-hrvatskog interkulturalizma do projekta koji – ne menjajući težište interesa – promatra „velike teme“ interkulturalizma i transkulturalizma u Evropi.

Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta u Zagrebu, kao pokretač i nosilac projekta Desničinih susreta, i Institut za književnost i umetnost u Beogradu Desničine susrete 2016. i 2017. godine realizuju u okviru zvanične bilateralne naučne saradnje Srbije i Hrvatske tj. projekta pod nazivom „Desničini susreti“ i hrvatsko-srpski/srpskohrvatski interkulturalizam. (Dr Stanislava Barać Vujnović)

Na skupu će pod predsedništvom Drage Roksandića i Bojana Jovića izlagati brojni hrvatski i srpski naučnici: Zvonko Kovač, Dušan Marinković, Gojko Tešić, Bojan Đorđević, Virna Karlić, Stjepan Matković, Snježana Banović, Stanislava Barać, Žarka Smrčev, Goran Korov,… Biće predstavljena različita književna izdanja i zbornici s ranijih Desničinih susreta i održaće se svečana promocija novog italijanskog izdanja velikog Desničinog romana Proljeća Ivana Galeba.

[pullquote class=”full”]

“Ovogodišnji Desničini susreti održavaju se u Beogradu, a realiziraju u skladu s obavezama koje su Institut za književnost i umetnost u Beogradu i Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dogovorili u okviru međudržavnog hrvatskosrpskog projekta „‘DESNIČINI SUSRETI’ I HRVATSKO-SRPSKI/SRPSKO-HRVATSKI INTEKULTURALIZAM“, odobrenog za 2016./2017. i 2017./2018. godinu. Imajući na umu da je ovaj projekt prihvaćen u vrlo jakoj konkurenciji i u situaciji kada hrvatsko-srpskom/srpsko-hrvatskom interkulturalizmu ne „cvjetaju ruže“ ni u jednoj od ove dvije zemlje, velik je izazov s kojim se suočavaju ovogodišnji beogradski Desničini susreti, koji se, nota bene, prvi put održavaju izvan teritorija Republike Hrvatske.

Kada je riječ o hrvatsko-srpskom/srpsko-hrvatskom interkulturalizmu, praktično se inače ništa ozbiljno ne može raditi, a da se to ne čini najmanje i s hrvatske i sa srpske strane, bilo da je riječ o arhivima i knjižnicama, o elementarnim obavijestima o tome što i kako bi uopće trebalo raditi te bilo da je riječ o raznovrsnostima istraživačkih trendova i nakladničkih projekata. Otvoreno treba reći da povijesno recentni tektonski poremećaji u odnosima između Hrvata i Srba iziskuju mnogo više osobnih kontakata i razumijevanja stanja stvari kao temeljnih pretpostavki za ozbiljan istraživački rad. Jezgra Desničinih susreta kao i širok krug suradnika stečenih u posljednjih deset godina kontinuiranog djelovanja obavezuju obje strane na višu razinu međusobne koordinacije istraživačkih orijentacija i interesa u području inter- i transkulturalizma. Ona je tim važnija što su danas nezanemarivi širi regionalni i kontinentalni konteksti istraživanja takvih problematika.”

Prof. dr. sc. Drago Roksandić, iz Riječi unaprijed

[/pullquote]

 

Program skupa možete pogledati ovde.


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: