Istraživanje o diskriminacijskim i ksenofobnim stavovima u Hrvatskoj, koje je u ponedjeljak predstavio Centar za mirovne studije (CMS), pokazuje da je Hrvatska u odnosu na 2013. najznačajniji napredak ostvarila u odnosu prema Romima, Srbima i muslimanima koji žive u Hrvatskoj, dok je negativan trend prema vrijednostima i kulturnom nasljeđu stranih doseljenika, odnosno migranata i tražitelja azila.

Istraživanje koje je provela agencija Ipsos na uzorku od 975 hrvatskih građana pokazalo je kako više od polovine smatra da bi Hrvatska trebala biti otvorena za izbjeglice koje traže zaštitu, dok oko dvije trećine ne misli da bi Hrvatska trebala žicom ili zidom onemogućiti ulazak izbjeglicama.

Pomak je ostvaren i u slaganju s tvrdnjom da bi Hrvatska trebala biti otvorena za ekonomske migrante, a napredak je najvidljiviji u stavovima prema nacionalnim, vjerskim i političkim skupinama u Hrvatskoj.

Smanjen negativan stav prema Romima

Istraživanje je tako u djelu kojim se bavilo stajalištima prema nacionalnim, vjerskim i političkim skupinama pokazalo da za građane Romi više nisu najnegativniji, odnosno da smatraju kako Romi ne ugrožavaju sigurnost građana i imovine, da ne predstavljaju opasnost jer se ne žele prilagoditi većinskoj kulturi odnosno zato što ne vode računa o interesima Hrvatske i njenih građana.

Prije četiri godine oko 40 posto ispitanika je po sve tri komponente najnegativnije ocijenilo Rome, dok se postotak takvih ispitanika danas kreće oko 25 posto.

Negativni stavovi smanjeni su i prema Srbima koji žive u Hrvatskoj i muslimanima, doseljenicima iz istočnih zemalja EU-a, Kinezima, doseljenicima iz zemalja bivše Jugoslavije, crncima, Bošnjacima koji žive u Hrvatskoj i ateistima.

Primjerice, prema Srbima je 2013. između 26 posto i 37 posto ispitanika imalo negativne stavove, dok to isto ove godine misli između 22 i 28 posto ispitanika.

Zabrinjavajuće je, međutim, da su tražitelji azila sada na vrhu ljestvice, iako se postotak građana koji o njima imaju negativne stavove nije značajno promijenio.

Ipak je ohrabrujuće, kažu u CMS-u, da su ispitanici koji nemaju negativna stajališta prema bilo kojoj od tih skupina u većini, pokazalo je istraživanje.

Raste otpor prema strancima

Istraživanje je također pokazalo da su se stavovi prema strancima, manjinama, migrantima i izbjeglicama do neke mjere promijenili u zadnje četiri godine, u razdoblju kada su se u Hrvatskoj i Europi dogodile značajne političke promjene zbog povećanog broja izbjeglica.

Uočen je trend porasta ispitanika s negativnim stavovima prema strancima i njihovom kulturnom naslijeđu, jer se 2013. s tvrdnjom “ne osjećam se ugodno u kontaktu sa strancima koji su se doselili u Hrvatsku” do neke mjere slagalo 29,8 posto ispitanika, a ove godine čak 41,5 posto.

Isto tako, prije četiri godine se s tvrdnjom “da bi bili prihvaćeni članovi našeg društva, strani doseljenici trebali bi odustati od svoje kulture” u nekoj mjeri slagalo 20,9 posto, a danas se slaže 27,5 posto ispitanika.

Istraživanje je također utvrdilo da većina ispitanika ima restriktivne stavove prema useljavanju izbjeglica i načinima na koji bi Hrvatska trebala na njega odgovoriti.

Više od pola građana smatra da je među izbjeglicama značajan broj terorista, dok dvije trećine smatra da bi se po završetku rata morali vratiti u svoje zemlje.

Također, većinom smatraju kako bi mlađi muškarci trebali ostati u Siriji i boriti se, te da izbjeglice trebaju odlaziti u zemlje koje su im kulturno sličnije.

Ksenofobija ipak nije u značajnom porastu

Sara Lalić iz CMS-a ocijenila je da se u Hrvatskoj nisu dogodile tektonske promjene iako su se neke odrednice promijenile u negativnom smislu. “Pitanje je koji set smatrate najbitnijim, ali je činjenica da su se smanjili negativni stavovi”, rekla je Lalić.

Uspoređujući rezultate istraživanja iz 2013. i 2017. Lalić je zaključila da ksenofobija u Hrvatskoj nije u značajnom porastu.

Mirna Cvitan iz Ipsosa kazala je da se na pitanje je li Hrvatska otvorenije društvo ne može odgovoriti jednoznačno. Ima pomaka u jednom i u drugom smjeru, ali na najkonkretnijim pokazateljima ostvaren je pozitivan pomak, zaključila je Cvitan.

 

Izvor: Hina

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email