ČetGPT o Srbima

Piše: Olivera Radović

Koliko popularna platforma ČetGPT zna o Srbima u Hrvatskoj

ČetGPT

Od kako su jezičke platforme temeljene na tzv. veštačkoj inteligenciji u novembru prošle godine postale opštedostupne, podiglo se mnogo buke i moglo se čuti mnogo oduševljenja, otpora i straha. Revolucionarna tehnologija koja će promeniti svet kakav poznajemo ili „groteskno ismevanje onoga što znači biti čovek“, istina je verovatno negde između i zavisi od više faktora. Ali platforme su pokazale potencijal za široku primenljivost i praktičnost u mnogim oblastima. ČetGPT, besplatni generator teksta koji je razvila kompanija OpenAI, već je položio ispite na nekim fakultetima, pokazao se zgodnim za rešavanje brojnih zadataka, sposoban je da programira traženi softver, da da pravni ili psihološki savet, napiše novinski članak zadate dužine na zadatu temu, napiše razne vrste tekstova u zadatom stilu i formatu, pa čak i pesmu. Odgovara na pitanja u celovitim, smislenim rečenicama, nalik onima koje bi dao čovek. Pouzdanost odgovora je, bez obzira na ogromnu količinu tekstova na kojima je platforma „istrenirana“, i dalje upitna, ali to znači da su upitni i dosadašnji tekstovi koji su dostupni na zadatu temu. Ova alatka ih samo kombinuje i pokušava da oponaša ljudski jezik.

Foto: Luka Stanzl/PIXSELL

Pitali smo ČetGPT koji su najveći problemi s kojima se susreću Srbi u Hrvatskoj. Iako je ovo tema na kojoj mnogi najverovatnije ne bi dobili prolaznu ocenu, jer je jedna od onih koje teško uspevaju da zaobiđu subjektivnu procenu i emotivnu obojenost, i kod onog ko odgovara, a i kod onog ko ocenjuje odgovor, baš iz tog razloga nas je još više zanimalo šta „robot“ kaže o tome i na osnovu čega daje odgovor. „Diskriminacija, problemi sa pravima manjina, nekompletnost zakona, nepovoljan ekonomski položaj i nedovoljna zastupljenost u političkim institucijama“. Ukratko, to bi bio odgovor ČetGPT-a uz objašnjenje svake stavke i napomenu da su to samo neki od problema s kojima se Srbi u Hrvatskoj suočavaju i da oni uglavnom zavise od regije i specifične situacije. Na dodatno pitanje o tome koje izvore informacija koristi za prethodni odgovor, ČetGPT u prvom licu jednine muškog roda odgovara da koristi informacije iz mnoštva izvora kako bi dao što preciznije odgovore na pitanja. U ovom slučaju to su: zvanični dokumenti: Ustav, zakoni, izjave i drugi zvanični dokumenti koji se tiču položaja i prava Srba u Hrvatskoj; stručne analize i izveštaji iz oblasti prava, sociologije, politologije, itd; novinski članci objavljeni u nacionalnim i međunarodnim novinama koji se bave pitanjima vezanim za Srbe u Hrvatskoj; objave na društvenim mrežama koje se tiču Srba u Hrvatskoj; akademski radovi objavljeni u časopisima i knjigama.

Verovatno bi svako, bez obzira na vrstu i intenzitet emotivnog angažmana i prethodno znanje o temi, mogao da pronađe jedan deo „svog“ odgovora na pitanje. Međutim, već kod nekih lako proverljivih i opštepoznatih informacija, „robot“ zakazuje, pa tako ne zna da navede sve političke predstavnike Srba u Hrvatskoj, srpske institucije, čak navodi i neke nepostojeće, u zavisnosti od formulacije pitanja, neke odgovore čak drastično značenjski menja. Tako na pitanje koje su najznačajnije institucije Srba u Hrvatskoj navodi „političku organizaciju“ Srpsko narodno vijeće, Srpsku demokratsku stranku (SDSS), Srpsku kulturnu zajednicu Prosvjeta, Srpsko učiteljsko društvo i Hrvatsko-srpsku zajednicu za ljudska prava i ravnopravnost. Politički predstavnici Srba u Hrvatskoj, prema odgovoru ČetGPT-a, jesu Milorad Pupovac iz Srpskog narodnog vijeća, Boris Milašinović iz SNV-a, Vojislav Stanimirović, član Hrvatske narodne stranke (HNS), Josip Bilaver, član Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i Nikola Grmoja, član stranke Most. Ako pitate ČetGPT, srpska nacionalna manjina u Hrvatskoj ima jednog zastupnika u Hrvatskom saboru, a prva žrtva Domovinskog rata u Hrvatskoj je izvesni Marko Oroz, hrvatski branitelj koji je poginuo u borbi protiv JNA u Baranji 16. 5. 1991. godine.

Visok nivo sličnosti sa ljudskim pisanjem i precizno generisanje rečenica i pasusa samo isprva mogu da zavedu. Već malo pažljivijim posmatranjem odgovora, jasno je da platforma kombinuje nespojive izvore podataka kako bi popunila praznine i dala odgovor što sličniji onom koji bi dao čovek.

Sigurno da će ČetGPT, kao i brojne druge platforme napravljene po sličnom principu, naći svoju primenu u raznim oblastima i olakšati čoveku mnoge poslove. Sigurno i da će biti zloupotrebljeni na razne načine. Uostalom, i lek se može zloupotrebiti i može škoditi ako se pogrešno koristi. U kojoj meri korišćenje veštačke inteligencije može čoveku da pomogne, a u kojoj da ga na razne načine, posredno ili neposredno, ograniči – odluka je, srećom, i dalje na svakom pojedincu.

Tema Srba u Hrvatskoj, koju smo testirali, možda i nije najsrećniji primer da proverimo po kom principu popularna platforma ČetGPT funkcioniše. Ima brojnih drugih tema sa mnogo više ujednačenim tumačenjima i pristupima, za koje u različitim izvorima nema mnogo nesuglasica. ČetGPT se može u samom pitanju koje mu se postavlja usmeriti na određeni izvor podataka, na opširnost odgovora, stil pisanja i slično. Razni parametri se mogu koristiti tako da se mašina navede da pruži traženi odgovor. I tu ovom alatu treba pružiti šansu. Međutim, sa ovom temom i nema mnogo uspeha. Odgovori samo liče na pouzdane i celovite. Mada, ni oni drugi odgovori, koje zovemo „ljudskim“, nisu uvek mnogo pouzdaniji. A to je baš kod ove teme možda i najočiglednije.

 


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: