Za vrijeme trajanja bračne zajednice stekao sam stanarsko pravo te sam temeljem toga isti stan otkupio sredstvima devizne štednje još 1993. godine. Nakon razvoda braka 2014. godine, bivša supruga smatra da i ona ima pravo na polovicu vlasništva predmetnog stana zato što smo u vrijeme otkupa stana bili u braku i zato što je bila član domaćinstva kada sam stekao stanarsko pravo.

Da li je stan čiji sam vlasnik postao otkupom i na kojem sam bio nositelj stanarskog prava bračna stečevina?
Slobodan K., Zagreb

Polazeći od činjenice da ste stekli pravo vlasništva nad stanom 1993. godine temeljem kupoprodajnog ugovora i to na stanu na kojem ste imali stanarsko pravo, otvara se pitanje primjene Obiteljskog zakona koji je stupio na snagu 1. srpnja 1999. godine u odnosu na Zakon o braku i porodičnim odnosima (N.N. 11/78, 45/89 i 59/90), a koji je stupanjem na snagu Obiteljskog zakona prestao važiti.
Obiteljski zakon u čl. 253 st. 1 propisuje da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u braku stečene imovine. S druge strane, čl. 277 Zakona o braku i porodičnim odnosima određuje da je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe od te imovine njihova zajednička imovina, u kojoj se suvlasnički udio svakog bračnog druga određuje prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine.
U sudskoj praksi postojao je pogrešan pristup da se odredbe čl. 253 st. 1 Obiteljskog zakona (bračni dugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici u braku stečene imovine) primjenjuje u svim sporovima pokrenutim nakon stupanja na snagu tog zakona, bez obzira na to da li je imovina u braku stečena po ranijim propisima ili tek nakon primjene tog zakona. Stoga je Vrhovni sud u svojim odlukama (Rev-1075/03, Rev-171/05) takvo pravno shvaćanje proglasio pogrešnim i protivnim načelu pravnog poretka o zaštiti stečenih prava. U obrazloženju odluke revizijski sud se poziva na čl. 363 st.1 Obiteljskog zakona koji propisuje da se ta odredba zakona primjenjuje i na obiteljske odnose koji su nastali prije dana početka primjene tog zakona, ako ovim zakonom nije drugačije određeno. Odredbom čl. 363 st. 2 Obiteljskog zakona propisano je da se danom primjene ovog zakona ne mijenjaju prava i dužnosti stečene po prijašnjim propisima.
Iz svega navedenog jasno proizlazi da se u vašem konkretnom slučaju primjenjuje Zakon o braku i porodičnim odnosima i u tom slučaju sud treba utvrditi sljedeće: kada je sporna imovina stečena, da li je stečena radom za vrijeme bračne zajednice ili predstavlja posebnu imovinu jednog bračnog druga, koliki je bio udio svakog bračnog druga u stjecanju te imovine, te s time u svezi koliki su njihovi suvlasnički omjeri u tako stečenoj imovini.
Kako ste naveli, stan ste otkupili deviznom štednjom, pa ukoliko bivšoj supruzi osporavate pravo na bračnu stečevinu predmetnog stana, morate dokazati da je stan kupljen iz devizne štednje koja je vaša posebna imovina. To dalje znači da taj novac ne potječe od zajedničkog rada vas i vaše bivše supruge, odnosno da u njegovom stjecanju nema doprinosa vaše bivše supruge. Na primjer, da ste ta devizna sredstva imali prije zaključenja braka ili da su vam darovana, da ste ih naslijedili ili stekli od prodaje posebne imovine. S druge strane, vaša bivša supruga treba dokazivati suprotno, odnosno da je doprinijela u stjecanju predmetnog stana.
Na vaše pitanje možemo jasno odgovoriti da se vaša bivša supruga ne može samo na temelju postojanja braka pozivati na suvlasništvo u jednakim dijelovima u braku stečene imovine, odnosno stana, ukoliko nije doprinosila njegovom stjecanju, dok je činjenica da je bila upisana kao član domaćinstva u trenutku ostvarivanja stanarskog prava pravno nevažna.

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email