„Ohridska legenda“ bila je ogledni komad domaće primijenjene orkestarske muzike i jedno od najpopularnijih i najizvođenijih djela i u svijetu. Stvaralac je u spoju visoke kulture i tradicije zapadne klasične muzike s našim narodnim nasljedstvom uspio stvoriti nešto jedinstveno, jezikom razumljivim svijetu, a u isto vrijeme naše vlastito. Zbog toga, zbog takvog uspjeha Stevan Hristić bio je klasik već za života
Vladat će samo osam godina, ali poslije tih osam godina ostavit će Srbiju koja je u nezamislivo kratko vrijeme preskočila vjekove, koja je iz orijentalne zaostalosti skočila u modernost u raznim vidovima. Isto tako, Knjaz Mihailo je bio prvi koji je s pozicije vladara postavio Srbiji za zadatak da bude „jugoslavenski Pijemont“
Koliko god se u idealnom smislu smatrao Srbinom koji hoće da radi na dobro svome narodu u krupnim stvarima, iz pozicije lojalnosti Kruni on osjeća i svoju duboku ličnu i svjetonazorsku razliku spram svojih sunarodnika, običnog, često seljačkog puka, promjenjivog, nestalnog, nediscipliniranog do anarhičnosti…
Tvrdoglava privrženost moga staroga Vujaklijinom Leksikonu, čak kad u njemu više nije mogao naći, pa otud ih negirao, milion novih pojmova rođenih u eri kasnijoj, u ovom vremenu poslije vremena, dugo me ljutila. Sada u uspomeni ne osjećam ništa osim ljubavi
Navršava se 190 godina od rođenja pjesnika koji je kao nijedan drugi za svoga života, a onda i decenijama poslije, kroz nekoliko epoha i država, osvijetlio i obogatio živote djece gdje god se govori ovaj jezik
Primjer konvertita koji je okrenuo valjda sve kapute što su se nudili u konfekciji naše političke robe: od mladog komunista, samoupravnog privrednog „kadra“ do maspokovca. A kad je momenat došao, odmah i člana stranke koja je prva digla poklopac paklenog kazana
Tako će 13. novembar zauvijek biti označen kao dan kad se rodio Petar Petrović Njegoš, platonski vladalac-filozof i najveći poeta u historiji naše kulture. U okrutnoj slučajnosti na taj dan je umro Anastas Jovanović, zahvaljujući kome znamo kako su zaista izgledale najvažnije ličnosti našeg devetnaestog vijeka – pored samog Njegoša, danas imamo i njegove (proto)fotografije Vuka Karadžića, kneza Mihaila i kneginje Julije. Istoga datuma samo 1871. rođen je i Vladislav F. Ribnikar, osnivač Politike, koji će tehniku što ju je pionirski donio Anastas Jovanović, a kad se malo kasnije bude razvila do fotografije, koristiti kao nužni dio svoga posla i poslanja
Sliku Paje Jovanovića „Odmor bašibozuka“ kupio je Muzej grada Beograda od najpoznatije svjetske aukcijske kuće Sotbi za nešto više od 300 hiljada funti. Ne čudi, s obzirom na to da se radi o jasno izvedenoj slici s tematikom teške nacionalne historije
Savka, pritom i Vukova rođaka, izgleda da je bila ta koja je Vuku pjevala najveći dio od dvije stotine i četiri pjesme koje su ušle u dva izdanja Pjesnarice. Koliko ljudi što se bave našim naslijeđem zna imena kao što su „slepa Živana“, „slepa Stefanija“ i „baba Jelena“? Bez njihovog doprinosa Vukov filološki magnum opus bio bi nemoguć ili nepotpun
U ovom času kad se opet (koliki to već put?!) masovno odlazi, naša pjesma što ju je čileanska, dalmatinska, hrvatska, južnoslavenska braća po emigraciji osjećala kao svoju kroz stotinu godina, nije prošlost. Važnije – ona nije prijetnja. Ona je buduća utjeha
Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije ni Ministarstva kulture i medija. Europska unija i Europska komisija, kao ni Agencija za elektroničke medije ni Ministarstvo kulture i medija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
