„Tačno je da moderno doba nosi razne vrste ometenosti koje čoveka potencijalno mogu da odvoje od Boga, ali treba uzeti u obzir da nikada nije ni postojalo ‘idealno vreme’ kako za život ljudi, tako ni za život Crkve“, kaže episkop dalmatinski Nikodim
Svi nacionalizmi na prostoru bivše Jugoslavije su vazalnog karaktera. Ako neko hoće da se izvuče iz tog vazalnog odnosa i smisli nešto konstruktivno, on mora da dođe do ideje nekakve Jugoslavije, a tek je Jugoslavija najgora jeres
U trenutku smrti imao je samo 47 godina. Neposredno prije smrti izjavio je: „Bio sam kralj jedne nesreće.“ Kovčeg s posmrtnim ostacima Petra II Karađorđevića prebačen je 2013. godine iz Amerike u Srbiju i pokopan je u obiteljskoj grobnici u crkvi Svetog Đorđa na Oplencu
Izbori 2020. bili su šansa za stranke tzv. prosrpske orijentacije, koje su tada nedvojbeno imale najveću podršku birača da uđu u vladu. Međutim, one su tada djelovale „previše radikalno“ po ocjeni tzv. stranih partnera i nisu ušli u vlast, pa je tadašnji premijer Krivokapić sačinio „ekspertnu vladu“
Jedan je od najmlađih „mušira“, odnosno maršala u historiji turske armije, Omer-paša Latas bio je porijeklom Srbin iz Like, rođen 1806. u Janji Gori, kod Plaškog kao Mihailo Mića Latas
Rezultati istraživanja u Hrvatskoj u posljednjih 25 godina jasno pokazuju smanjivanje religioznosti koje se odvija relativno sporo i neujednačenim intenzitetom. Istovremeno, broj onih koji se smatraju religioznim osobama je ostao gotovo nepromijenjen (oko 80%)
Pišem na hrvatskom književnom jeziku, a i na dalmatinskom dijalektu, pa teme crpim i odavde i iz zavičaja. Sve zavisi od trenutka. Dovoljna je jedna riječ ili jedan pogled da se prešaltam iz ovog prostora ovdje u onaj tamo, u kraj iz kojeg sam potekla
Raške duhovne svečanosti koncepcijski predstavljaju najbolje primjere srpske kulture i umjetnosti i jako im je stalo da povežu prošlost i sadašnjost, nobelovce i narodne instrumente, Srbiju i komšiluk
Na današnji dan, 15. septembra 1936. godine u Pragu preminuo je Svetozar Pribićević, politički predstavnik Srba iz Hrvatske
Dubrovački historičar Stjepan Ćosić u monografiji o Luji Vojnoviću navodi da je otac Luja i Iva Vojnovića, Konstantin, vrsni profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, sebe smatrao Hrvatom, dok se Ivo, pisac, autor „Dubrovačke trilogije“ osjećao Jugoslavenom, a Lujo, književnik, historičar, pravnik, diplomata i prevodilac, smatrao se Srbinom
Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije ni Ministarstva kulture i medija. Europska unija i Europska komisija, kao ni Agencija za elektroničke medije ni Ministarstvo kulture i medija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
