Antifašistička liga Hrvatske predstavljena u Beogradu

Piše: P-portal.net

Povratak antifašističkih vrednosti jedini je lek za aktuelnu fašizaciju društava u zemljama bivše Jugoslavije, jedan je od zaključaka sa predstavljanja Antifašističke lige Hrvatske u Beogradu. Pre četvrt veka na prostoru …

Povratak antifašističkih vrednosti jedini je lek za aktuelnu fašizaciju društava u zemljama bivše Jugoslavije, jedan je od zaključaka sa predstavljanja Antifašističke lige Hrvatske u Beogradu. Pre četvrt veka na prostoru bivše Jugoslavije osnivane su organizacije koje su promovisale demokratiju, danas su to one koje je brane od fašizacije. Antifašistička liga osnovana je u martu u Zagrebu, a beogradska promocija je prvi skup van Hrvatske sa koga su istaknuti članovi Lige pozvali na stvaranje širokog pokreta za reafirmaciju temeljnih ljudskih prava.

Netrpeljivost prema manjinama, antiintelektualizam, nacionalizam, potreba za neprijateljem i kult vođe u državama poteklim iz nekadašnje SFRJ, upozorio je Zoran Pusić, predsednik Antifašističke lige Hrvatske, su jasan signal za uzbunu.

Sve je to posljedica dvadesetpetgodišnjeg djelovanja povijesnog revizionizma, gdje se povijest predaje kao mit i orvelovski se prekraja u skladu sa ideološkim potrebama trenutačne politike. To, među ostalim, ima za poslijedicu da čitave generacije budu uskraćene za dragocjena iskustva prethodnih generacija. To obično znači da ne mogu naučiti iz tih iskustava, nego da ih moraju ponoviti na vlastitoj koži naveo je Pusić ističući da prema nedavnoj anketi svaki četvrti maturant u Hrvatskoj ne zna da je NDH bila fašistička država.

Najbolja pomoć koju možemo pružiti jedni drugima je da pokušamo promijeniti, ili pogurnuti koliko je to u našoj moći, vlastitu sredinu prema pristojnom demokratskom društvu. Sve ostale dobre posljedice će doći same od sebe ističe Pusić.

Jačanje radikalnih desnih stranaka, pokušaji stvaranja stranačkih vojski, procesi rehabilitacije Draže Mihailovića i Milana Nedića, marginalizovanje antifašističkih vrednosti i slobodarske tradicije koju nose, poručili su članovi ALH-a, glavna su prepreka željenoj demokratizaciji društva.

U svemu tome posebno je opasno, rekao je predsednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac, negiranje zločina iz prošlosti.

Da netko danas ide govoriti kako je ustaški zločin u crkvi u Glini izmišljena stvar. Nijekati da se taj zločin dogodio, kao što to čine ljudi koji otvoreno potpisuju da se treba ozvaničiti pozdrav za dom spremni, zapravo ne znači povratak u devedesete, kao što smo mi to govorili prije tri ili četiri godine, nego znači povratak u četrdesete – konstatovao je Pupovac.

Negovanje kulture pamćenja i promena pristupa nastavi istorije su jedan od temelja za uspostavljanje demokratskih, sekularnih, pravnih i socijalno odgovornih država na ovim prostorima, poručeno je sa ovog skupa.

Nekadašnji partizan Juraj Hrženjak Đuka, danas osamdesetdevetogodišnjak i idejni tvorac Antifašističke lige, rekao je da je ključ povratak antifašizma.

Treba pokušati ojačati antifašističku ligu i krenuti sa njom u cijelu Evropu. Pa da reflektiramo na to da se i stvori liga antifašizma svijeta. Milijuni, milijarde ljudi da se priključe… Na tim vrijednostima je i Savez komunista radio u ono vrijeme i dobivao ogromne mase ljudi u cijeloj Jugoslavijipodsetio je Hrženjak.

Borka Pavićević iz Centra za kulturnu dekontaminaciju dala je objašnjenje za jedan od uzroka sadašnjeg stanja.

Sada u Srbiji imate zahtev za rehabilitaciju Milana Nedića. Čini mi se da je i kultura medijske pristojnosti i tolerancije, na neki način, suodgovorna za takve stvari. Sve te naše televizijske debate u kojima se neprekidno stvari poravnjavaju u prilog demokratskog dijalogaocenila je Borka Pavićević

Učesnici skupa konstatovali su kao zabrinjavajuću činjenicu da se u školama u zemljama bivše Jugoslavije slabo govori o antifašizmu, pa je bilo i predloga da se uz modernu tehnologiju njegove ideje i vrednosti šire preko interneta i društvenih mreža.

Vesna Teršelič iz udruge Documenta zaključila je da je situacija zabrinjavajuća, ali da nije sve izgubljeno.

Kada pogledam kako ljudi reagiraju na izbjeglice koje sada prolaze kroz Srbiju i Hrvatsku… Vidim tu puno više dobrodošlice i pozitivnih reakcija nego onih koji, prije svega iz straha, reagiraju isključivo. Vidim da tu među ljudima ima pozitivne energije. I da ima onih na koje se možemo oslonit u poduhvatima razvijanja kulture pamćenja – rekla je Vesna Teršelič.

 


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: