Anja Šimpraga prije osam mjeseci imenovana je potpredsjednicom Vlade za društvene djelatnosti, čime je postala najmlađa članice Vlade. Iako je većina pamti po emotivnom govoru u Saboru u kojem je govorila iz perspektive „djeteta iz izbjegličke kolone“, prisutna je u politici i javnom poslu već duže vremena – kao viša stručna suradnica za poljoprivredu i zaštitu okoliša u Kninu, koordinatorica projekta „Učinkovita manjinska vijeća za više manjinskih prava“, potpredsjednica općinskog vijeća općine Ervenik, potpredsjednica Aktiva žena SDSS-a zamjenica župana Šibensko-kninske županije te kao potpredsjednica Glavnog odbora SDSS-a. S potpredsjednicom Vlade razgovarali smo o proračunskim sredstvima koja se izdvajaju za područja naseljena nacionalnim manjinama, koliko će se ona povećati ili smanjiti iduće godine, ali i o rezultatima Popisa stanovništva i drugim temama.

Koliko Vam se život promijenio nakon što ste prije osam mjeseci postali potpredsjednica Vlade?

I do sada sam obnašala odgovorne funkcije, kako u stranci, tako i u županiji i kasnije u Saboru, ali ova pozicija je svakako najviše utjecala na moj život. Velik je broj sastanaka, obaveza, puno se radi i, nažalost, malo je prilika za privatni život, ali to je sve dio posla i nadam se da će moj mandat rezultirati konkretnim pomacima za građane, što je i razlog zašto sam se odlučila prihvatiti poziciju potpredsjednice Vlade.

Godinama slušamo o selima koja su odsječena, cestovno, komunikacijski, postavlja se pitanje kako osigurati da i ta područja dosegnu prosjek nacionalne razvijenosti. Koliko je sredstava dodijeljeno općinama i gradovima u kojima živi srpska zajednica?

Više je natječaja u različitim sektorima na koji se mogu prijaviti pripadnici nacionalnih manjina, odnosno za gradove i općine naseljene pripadnicima nacionalnih manjina. Stoga je teško govoriti o ukupnim brojkama vezanima za srpsku zajednicu no svakako je važno istaknuti Program za financiranje projekata lokalne infrastrukture i ruralnog razvoja na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina u kojem je na pozicijama Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja osigurano 74 milijuna kuna u 2022. i 2023. Ovaj program osmišljen je sukladno aktivnosti 2.8.1. Operativnih programa za nacionalne manjine za razdoblje 2017. – 2020. koja se nastavlja i u Operativnim programima za razdoblje 2021. – 2024., kojom je predviđena financijska podrška i posebni razvojni instrumenti kojima će se osigurati minimalni standard komunalne i socijalne infrastrukture kao i financijski instrumenti poduzetnicima i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koji ne mogu participirati u postojećim kreditnim linijama na područjima povratka prognanika i izbjeglica te na područjima gdje povijesno žive i pripadnici nacionalnih manjina, a koja su demografski, ekonomski ili socijalno oslabljena i značajno ispod prosjeka nacionalne razvijenosti.

Naravno, općinama i gradovima u kojima živi srpska zajednica dostupni su i drugi programi, poput Programa ruralnog razvoja, odnosno programi zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara. Ovdje ne smijemo zaboraviti ni sredstva koja dodjeljuje Savjet za nacionalne manjine za sufinanciranje tekućih donacija u novcu, odnosno programa kulturne autonomije udruga i ustanova nacionalnih manjina. U 2021. godini, Savjet je za ove potrebe osigurao iznos od 46.194.500 kuna. Iz Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu putem Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, u sklopu Programa za nacionalne manjine utrošena su sredstva u iznosu od 43.032.000 kuna za ostvarivanje programa radi unaprjeđenja prava nacionalnih manjina te zaštite i promicanja kulturnog i nacionalnog, jezičnog i vjerskog identiteta udruga nacionalnih manjina. Kao što se vidi iz navedenog, sredstva za razvoj zajednice su osigurana i sada je na nama da u punom opsegu iskoristimo ta sredstva i natječaje.

Koliko je sredstava izdvojeno u proračunu za 2023. godinu za manje razvijene općine, naime, mijenja li se išta u fondu za poravnanje, s obzirom na to da se tu računa i broj stanovnika?

Nažalost demografski pad u cijeloj Republici Hrvatskoj, koji je posebno izražen u ruralnim i slabije razvijenim područjima, utječe na brojne razvojne elemente pa tako i na stanje lokalnih proračuna. Vlada je 9. decembra Saboru uputila Prijedlog Zakona o izmjenama zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, s nacrtom konačnog prijedloga zakona Navedenim prijedlogom u parametre koji se koriste za izračun i raspodjelu sredstava fiskalnog izravnanja, a uključuju kapacitet ostvarenih prihoda od poreza na dohodak i referentnu vrijednost kapaciteta ostvarenih prihoda od poreza na dohodak jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave uključuje se prihod od poreza na dohodak ostvaren od najma, zakupa, iznajmljivanja stanova soba i kreveta putnicima i turistima te imovinskih prava koji bi općina, odnosno grad ostvario uvođenjem najvišeg zakonom propisanog iznosa. Cilj je unaprijediti model za izračun sredstava fiskalnog izravnanja na način da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ulože maksimalan napor da povećaju svoje prihode u okviru zakonom propisanih granica i pravednija raspodjela sredstva fiskalnog izravnanja, a sve u cilju da se za izračun sredstava fiskalnog izravnanja uzme u obzir maksimalno mogući kapacitet prihoda od poreza na dohodak koje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu ostvariti sukladno zakonskim mogućnostima i time osigura pravednija raspodjela pomoći fiskalnog izravnanja predloženo je donošenje zakona po hitnom postupku kako bi se odredbe o raspodjeli dodatnog udjela u porezu na dohodak za decentraliziranu funkciju socijalne skrbi mogle primjenjivati u izvršavanju proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odmah s početkom 2023. godine u skladu s odredbama Zakona o socijalnoj skrbi koje stupaju na snagu 1. januara 2023.

Cilj – vodovodna mreža u svim krajevima Hrvatske

Koje projekte možemo očekivati u idućoj godini i na kojim područjima?

Proces elektrifikacije ide svom kraju i tu su napravljeni veliki pomaci u posljednjih nekoliko godina. Elektrifikacija područja koja su bila obuhvaćena ratnim stradanjima i razaranjima, a osobito nisko naponska mreža na područjima povratka većim dijelom je završena. Vodoopskrba je sljedeći korak i tu trebamo uložiti dodatne napore. Vjerujem da će se i ovaj program u skorijoj budućnosti završiti. U Dvoru je završen projekt magistralnog cjevovoda vrijedan cca. 16 milijuna kuna, a 2021. godine je sufinanciran iznosom od 3,4 milijuna kuna sredstava Hrvatskih voda. U Benkovcu je započet projekt izgradnje dovodnog cjevovoda i mjesne mreže naselja Islam Grčki ukupne vrijednosti 15.5 milijuna kuna. U Drnišu je završen projekt naselja Tepljuh – Biočić vrijedan oko dva milijuna kuna. U Glini se gradi magistralni cjevovod Glina – Maja – Dragotina vrijedan 15 milijuna kuna, a u 2021. godini je realizirano preko dva milijuna kuna. U Topuskom je izgrađen vodovod za naselje Gređani vrijedan tri milijuna kuna. U fazi izgradnje su i mjesne mreže u Vojniću i Donjem Lapcu. Preostaje nam još dosta posla, vjerujem da ćemo, uz potporu lokalnih vlasti pripremati projektnu dokumentaciju i dovesti vodovodnu mrežu u sve krajeve Hrvatske. Uz obnovu i izgradnju osnovne infrastrukture, i dalje inzistiramo na završetku programa obnove i opremanja ratom oštećenih ili uništenih stambenih jedinica kao i program stambenog zbrinjavanja bivših nositelja stanarskih prava.

Demografske promjene – opasnost za manjinska prava

Prema Popisu stanovništva Hrvatska je između 2011. i 2021. doživjela drastičan pad broja stanovnika, a najveći pad je statistički zabilježen kod srpske nacionalne manjine. Kako će to utjecati na sljedeće lokalne izbore, na raspodjelu sredstava? Kako riješiti probleme koji su i dan danas isti – zapošljavanje, pravo na jezik i pismo…?

Popis stanovništva imat će posljedicu da će se u pojedinim jedinicama lokalne i regionalne vlasti izgubiti mjesta predstavnika srpske nacionalne manjine u izvršnoj vlasti. Nažalost, vidjeli smo da se u pojedinim sredinama rezultati popisa stanovništva žurno koriste kao opravdanje za ukidanje prava koja su ranije stečena, i koja su se u većem ili manjem opsegu, primjenjivala na lokalnoj razini. Takva praksa ne pogoduje daljem jačanju položaja i integraciji pripadnika nacionalnih manjina u hrvatsko društvo, te šteti dugoročnom razvoju hrvatskog koncepta multikulturalnosti. Iako Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina ima visoko postavljen brojčani udio u ukupnom broju stanovnika kao osnovu za stjecanje određenih prava, kao prava na dvojezičnost, u praksi je Zakon ostavljao dovoljno prostora da se i u jedinicama lokalne i područne samouprave gdje se ovaj cenzus nije ostvario, prava za nacionalne manjine prošire kroz donošenje i izmjene statuta na lokalu. To se dogodilo u onim područjima gdje se nacionalne manjine ne vide kao prijetnja, već resurs i dio kulturnog identiteta i tradicije kraja, što je rezultiralo i brojnim primjerima dobrih praksi u razvoju demokratskog i uključivog društva. Nažalost, demografske promjene ukazuju da vezivanje prava uz demografske pokazatelje nije u skladu s potrebama manjinskih zajednica te da mogu dovesti do dokidanja već stečenih prava. Vjerujem da nam u idućem razdoblju predstoji snažniji rad na isticanju prednosti koje manjinska zaštita ima za cijelo društvo, ne samo za pripadnike nacionalnih manjina, a one su u smislu ekonomskog, ali i demokratskog razvoja Hrvatske, posebice uzimajući u obzir da smo i društvo koje se uvelike oslanja na turizam, brojne.

Prema Vašem mišljenju, što je glavni „krivac“ pada broja Srba?

Ne postoji jedan isključivi krivac, već se njega treba tražiti u nizu faktora. Neki od njih su vezani uz pojave koje su zajedničke cjelokupnom stanovništvu Republike Hrvatske, neovisno i nacionalnoj pripadnosti. Tu prije svega mislim da demografsko starenje stanovništva, ali i ekonomske migracije, koje su se posebno pojačale nakon pristupanja Hrvatske u EU. Međutim, naravno da se ne mogu zanemariti i faktori koji sigurno za pripadnike srpske nacionalne manjine još uvijek predstavljaju veći izazov. I dalje su brojna mjesta sa znatnim udjelom građana srpske nacionalne manjine koja nemaju pristup ključnoj infrastrukturi, poput pristupa cestama, struji i vodi. I dalje vidimo da udio zaposlenih pripadnika srpske nacionalne manjine u tijelima državne i javne uprave nije razmjeran ukupnom udjelu srpskog stanovništva u općoj populaciji. U pojedinim jedinicama lokalne samouprave, pojedini politički akteri u populističkim nastupima i dalje projiciraju ideju po kojoj se ostvarivanje prava srpske nacionalne manjine vidi kao prijetnja većini, a ne kao temeljno pravo; i dalje svjedočimo pojavama u kojima su brojni pripadnici srpske nacionalne manjine predmeti skrivenog ili otvorenog govora mržnje. Iako smatram da po svim navedenim pitanjima možemo uočiti pomake, oni za pojedine Srbe u Hrvatskoj ne dolaze dovoljno brzo, što doprinosi tome da budućnost za svoje obitelji potraže negdje drugdje. Na nama je svima, a posebice političarima, da u svom radu upozoravamo i aktivno radimo na prevazilaženju ovih prepreka i spriječimo dalji pad broja stanovnika. Nadam se da kroz ulaganja u ekonomski nerazvijenije krajeve, ali i snažniju borbu protiv svakog oblika isključivosti možemo dati važan obol da se ovi negativni trendovi zaustave, a vremenom i promjene.

Dok ste bili u lokalnoj vlasti, pa i saborska zastupnica, često ste bili na terenu, pomagali ljudima kako bi ostvarili ona osnovna prava, od struje, vode, cesta… Obilazite li i dalje teren kao prije?

Obilazak terena neodvojiv je dio mog razumijevanja politike. Politička vlast nema veliku svrhu ako ne koristi onima zbog kojih ju i obnašamo. Važno mi je da kroz suradnju s ljudima na terenu, ali i susrete i izravni kontakt s građanima dobijem uvide u to koji su problemi običnog čovjeka, i što kao političarka mogu učiniti da im te probleme kroz svoje djelovanje ublažim ako već ne mogu uvijek i da ih otklonim. Razumijem da odlazak na teren nekada rezultira i ogorčenjem u očima onih koji smatraju da Vlada nije dovoljno učinila, ili da bih ja osobno trebala napraviti više ili nešto drugačije. I kritike građana, kao i pohvala, su poruke koje ne zanemarujem. Kao i uspjesi, i kritike su mi često u mislima kada promišljam o tome što u svom radu kao političarka mogu napraviti bolje kako bi u konačnici proizvod našeg rada bio od koristi za što veći broj naših sugrađana. Naš rad mora biti od koristi za razvoj Hrvatske kao demokratskog društva baziranog na ekonomskom razvoju, ali i jačaju ideja multikulturalnosti, solidarnosti i razumijevanja. To vidim kao svoju obvezu i odgovornost ne samo kao političarke i potpredsjednice Vlade, već kao i hrvatske građanke i pripadnice srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj.

U Škabrnju čista i otvorena srca

U Škabrnju povodom Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje uz premijera Andreja Plenkovića bili ste i Vi. U znak prosvjeda, dio mještana i branitelja Škabrnje okrenulo je leđa. Kako gledate danas s odmakom na taj posjet?

U Škabrnju sam došla čista i otvorena srca i opet bih postupila isto. Nažalost, neki i dalje smatraju da moje davanje počasti žrtvama nije poželjno, zbog toga tko sam i što sam. Nadam se da ću 18. 11. 2023. imati priliku biti zajedno sa svima i još jednom se pokloniti. Ja sam u Škabrnju došla u miru, a na nama je svima da pomičemo granice, nadam se da ćemo u tome svi i uspjeti. Upravo mjesta najvećih stradanja su mjesta gdje moramo pokazati važnost i značaj tolerancije i mira.

Izjavili ste da trebamo izgrađivati tolerantnije društvo, je li to moguće?

Obveza je svih nas graditi tolerantno i otvoreno društvo i to nema alternativu. Vjerujem da smo do sada napravili puno po tom pitanju i da je Hrvatska bolje mjesto za život nego što je to bila prije 20 ili 30 godina, za sve manjinske i ugrožene skupine. Naravno, puno posla je pred nama, ali vjerujem da je ključ stvaranja tolerantnog društva u obrazovnom sustavu i zato moramo mlade ljude učiti vrijednostima poštivanja i njegovanja različitosti. Bez svijesti o važnosti ljudskih prava, ne možemo razvijati demokratsku političku kulturu i ostvariti sve one ciljeve koje smo kao društvo zacrtali.

Za bolju suradnu lokalnih i državnih vlasti

EU fondovi su dostupni, samo treba pronaći način kako to iskoristiti na najbolјi mogući način. Na koji način pomoći selima, općinama i gradovima da dođu do tih sredstava?

Ključni faktor u osiguravanju bolje apsorpcije sredstava leži u efikasnijoj suradnji između lokalnih i državnih vlasti, ali i dodatna ulaganja u edukaciju tamo gdje je ona potrebna. Svi smo svjesni da je pretjerana birokratiziranost procesa velika prepreka u povlačenju sredstava, a komplicirane procedure mogu biti i faktor koji dodatno demotivira aktere da se snažnije okrenu dodatnim financijskim poticajima koji su na raspolaganju iz EU fondova. Pri tome, sredstva iz EU fondova moraju biti i dio duže strategije razvoja jedinica lokalne samouprave, a stečena znanja uspješnih projekata mora biti moguće implementirati i ponoviti u budućim razvojnim projektima. Naravno, za ove procese potrebna je jasna vizija, ekspertiza i politička volja od svih aktera uključenih u procese.

Hrvatska će od 1. siječnja ući u Schengen, što će se promijeniti, s obzirom na to da će hrvatske granice biti vanjske granice Europske unije?

Ulazak Hrvatske u Schengen donijet će brojne prednosti za Republiku Hrvatsku. Nema spora da će uključivanjem u Schengenski prostor Hrvatska biti percipirana kao privlačnija, sigurnija i pouzdanija za ekonomska ulaganja i poslovanje, a vjerujem da će od koristi imati i turizam koji je jedan od okosnica naše ekonomije. Za građane Hrvatske, ovo će značiti da će fizičke granice s članicama schengenskog prostora nestati, te će hrvatski građani još jednostavnije moći koristiti svoje pravno na slobodno kretanje u okviru EU-a. Posebne koristi imat će građani koji žive uz i/ili rade u susjednim državama članicama EU, a koristi će imati i izvoznici u države u schengenskom području. S druge strane, moguće je da će doći do pojačanih kontrola na granicama sa susjedima koji nisu članovi Schengena. S obzirom da će sada hrvatska granična policija kontrolirati ulazak u EU, odgovornost su dodatne, i u praksi može doći do većih pregleda i poteškoća prilikom ulaska stranih državljana u Hrvatsku. Međutim, za građane koji posjeduju dvojno državljanstvo, odnosno za hrvatske državljane koji trajno žive u susjednim državama, ne bi smjelo biti većih poteškoća u odnosu na dosadašnje prakse. Hrvatska se za Schengen pripremala godinama te vjerujem da će se svi izazovi brzo i efikasno riješiti kako bi iz pristupa dobili sve prednosti članstva.

Što možete poručiti čitateljima P-portala za 2023. godinu?

Proteklih nekoliko godina, kao društvo suočili smo se s brojnim izazovima. Mnogi od vas su podnijeli veliki osobni teret tijekom pandemije, a brojni od vas i danas osjećaju snažne posljedice potresa koji je pogodio Hrvatsku. Okolnosti na međunarodnom planu govore da su pred nama još brojni izazovi. Međutim, vjerujem da će 2023. godina pokazati da kao društvo ove izazove možemo prevazići i da nam slijedi vrijeme oporavka. U tom procesu ću Vam kao potpredsjednica Vlade biti odgovorni saveznik i potpora. Svim vašim čitateljima i njihovim prijateljima i porodicama od srca želim mirne blagdane i sve najbolje u 2023. godini.

 

 

Tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije