fbpx

U Hrvatskoj i dalje traje diskriminacija Srba i Roma, navodi se u godišnjem izvještaju međunarodne organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesti International u kojem se napominje da se prošle godine zemlja borila s problemom velikog broja izbjeglica i migranata. Iako je Sabor donio Zakon o pravima žrtava seksualnog nasilja rata, zamjera se da nije poklonjeno dovoljno pažnje ranjivim osobama.

Prenosimo čitav izvještaj Amnesti Internationala:

Diskriminacija

Državna proslava 20. godišnjice vojno-policijske akcije Oluja, u kojoj je protjerano 200.000 Srba 1995. godine, vratila je napetost između srpskih i hrvatskih nacionalista. Istog mjeseca, općinsko vijeće grada Vukovara donijelo je odluku o uklanjanju ćiriličnih ploča i uvelo posebna plaćanja dokumenata na ćirilici, iako je 34 posto stanovištva srpske nacionalnosti. Hrvatski zakon o pravima manjina omogućuje korištenje službenog jezika i pisma za područja s trećinom manjinskog stanovništva. Diskriminacija hrvatskih Srba zaposlenih u javnom sektoru i na povratu stanarskog prava iseljenih tijekom rata 90-ih i dalje traje.

Isključivanje iz društva i diskriminacija Roma i dalje su širom prisutni, posebno pri dobivanju stanarskih prava i mogućnostima zapošljavanja.

Općinski sud u Splitu oslobodio je trojicu optuženika za homofobne napade na šest žena u 2012. godini. Žrtve su tvrdile da im je lokalna policija prijetila kada su podnosile prijave, da nisu uhapsili osumnjičenike u datom trenutku i nekvalitetno provodili istragu.

Sloboda govora

U junu je osječki županijski sud potvrdio odluku zagrebačkog općinskog suda prema kojoj je Zagreb Pride, LGBT udruga ugrozio čast i dostojanstvo bivše zaposlenice HRT-a tako što ju je naveo na popisu najhomofonijih osoba u 2013. godini. Sud je dodijelio oštećenici 41,081.91 kuna i zatražio objavu presude na web stranicama Pridea.

Međunarodna pravda

U februaru je Međunarodni sud pravde oslobodio Srbiju i Hrvatsku optužbi za genocid, ustvrdivši kako ni Srbija ni Hrvatska nisu dokazale kako je ona druga zemlja imala namjeru počiniti genocid tijekom sukoba 90-ih.

U maju je Hrvatski Sabor donio Zakon o pravima žrtava seksualnog nasilja tijekom rata. Zakon osigurava preživjelim žrtvama s hrvatskim državljanstvom paušalnu naknadu od 13 hiljada eura i mjesečnu naknadu od 328 eura. Uz to, preživjeli imaju zdravstvenu zaštitu, medicinsku rehabilitaciju i psihološku podršku. Zakon je stupio na snagu u junu, a prve odštete trebale su biti isplaćene tijekom januara 2016. godine. Ipak, Hrvatska nije donijela sveobuhvatan zakonski okvir koji bi regulirao status i omogućio odštetu svim civilnim žrtvama rata.

Hrvatska nije ratificirala Međunarodnu konvenciju protiv prisilnih nestanaka niti je donijela zakon o nestalim osobama. Zbog nedostatka ovih pravnih instrumenata, obitelji 1.600 nestalih osoba Hrvatske nemaju priliku za pravdu i odštete.

Prava izbjeglica i migranata

Prošle godine više od 550 hiljada izbjeglica i migranata prošlo je kroz Hrvatsku prema drugim zemljama EU uz pomoć besplatnog prijevoza koji je osigurala država. Svega nekoliko stotina ljudi zatražilo je azil, a do oktobra njih 37 potpalo je pod međunarodnu zaštitu. Vlasti nisu izdvojile posebno ranjive pojedince, maloljetnike bez pratnje i žrtve krijumčara ljudima koji su ušli u zemlju preko kopnenih graničnih prijelaza.

 

Autor: H. Felbar // Privrednik.net

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email